DiWagner
SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
NEVJEROJATNO
 
Amazon prodaje piratska izdanja hrvatskih autora
Autor/izvor: SEEbiz / Jutarnji list
Datum objave: 19.11.2017. - 22:16:57
ZAGREB - Prošlotjedni Interliber, osim što će kod izdavača i nakladnika biti zapamćen kao najprofitabilniji i najposjećeniji u četrdeset godina postojanja tog sajma, ostat će obilježen i po tome što je za vrijeme njegova trajanja otkriveno da se na uglednoj domeni Amazon.com prodaje piratsko izdanje knjige “Ciganin, ali najljepši” Kristiana Novaka. 

Prevara vezana uz jednu od najnagrađivanijih, a vjerojatno i najprodavanijih hrvatskih knjiga ove godine, koja će krajem godine u zagrebačkom HNK biti adaptirana i u kazališnu predstavu, izazvala je kontroverzu i imala prilično jak odjek u našim književnim i izdavačkim krugovima. Da se radi o lažnom izdanju knjige otkriveno je nakon što je jednoj od čitateljica u Njemačku dostavljena lažna tiskovina. Čitateljica, koja je privatno i Novakova prijateljica, odmah je primijetila da se radi o piratskom izdanju te o svemu obavijestila pisca i izdavača, nakladničku kuću OceanMore, a kasnije im je i dostavila svoj primjerak. 

“Odmah je bilo jasno da se radi o neovlaštenom printanju. Izdanje je izgledalo vrlo primitivno, vrlo amaterski izvedeno. Knjiga je bila mekog uveza, iako mi nikada nismo izdali takvo što. Prijelom je bio različit od našeg, a stranice nisu bile numerirane”, priča za Jutarnji list Gordana Farkaš Sfeci, urednica i vlasnica izdavačke kuće OceanMore.
Uz naslov knjige, koju je na Amazonovoj platformi bilo moguće kupiti za 16,32 eura, što je cijena gotovo identična onoj po kojoj se knjiga prodaje u našim knjižarama, stajale su sintagme “hrvatske knjige” i “moderni klasici”.

Daljnjim istraživanjem ovog slučaja došli smo do otkrića da “Ciganin, ali najljepši” nipošto nije jedina hrvatska piratska knjiga na Amazonu. Iza “hrvatskih klasika”, “hrvatske knjige”, “modernih klasika” i još nekoliko sličnih izvedenica stoji preko osamdeset izdanja koje je na web, po svemu sudeći, ilegalno postavio isti ambiciozni samoprozvani izdavač. Neka od njih uploadana su na stranice najjače online trgovine još 2014. godine, zbog čega se može zaključiti da nečija zarada, odnosno oštećenje nakladnika koji za izdanja imaju autorska prava, nije zanemariva.

Na webu su od strane misterioznog prodavača raspačavani većinom lektirni naslovi, čiji autori pretežno već cijeli niz godina nisu živi. Koliko je vremena prošlo od smrti pisca za ovaj je kontekst prilično važna informacija; prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima, nasljednici autorskih prava nekog književnika na njih se smiju pozivati do 70 godina od njegove smrti, nakon čega djela dobivaju status javnog dobra i više se ne smatraju nečijim intelektualnim vlasništvom. Djela Augusta Šenoe, Josipa Eugena Tomića, Ivane Brlić Mažuranić, Eugena Kumičića, Dinka Šimunovića i drugih prije više od 70 godina preminulih književnika po toj se logici smiju replicirati bez pravnih posljedica. Unatoč tome, u većini je slučajeva i dalje ukradena naslovna stranica, a, pretpostavljamo, i grafički prijelom originalnih izdanja.

No, s djelima književnika koji su još uvijek živi ili su nedavno preminuli, situacija je nedvojbena - radi se o krađi, što od njihovih izdavača, tako i direktno od njih.
Inovativni prodavač u pojedinim se slučajevima zaigrao s naslovnicama knjiga koje je stavio na prodaju, pa je tako na prednju stranu knjige “Što je muškarac bez brkova” Ante Tomića stavljena scena iz istoimenoga filma, na “Sarajevski Marlboro” Miljenka Jergovića fotografija Brune Konjevića koja je u vlasništvu Cropixa, fotografske agencije Hanza Medije, dok je “Mediteranski brevijar” Predraga Matvejevića grafički prelomljen s fotografijom koju je snimio Vjekoslav Skledar na naslovnici. Neka su izdanja u potpunosti preuzeta od naših izdavača, kao što je slučaj s, među ostalim, “Veličanstvenim Poskokovima” Ante Tomića, kod kojih je naslovna stranica identična istom izdanju Hena.coma.

Sve su navedene knjige, a i cijeli niz drugih, među kojima su “Kiklop” Ranka Marinkovića, “Bijeg” Milutina Cihlara Nehajeva, “Ex Ponto, Nemiri i Lirika” Ive Andrića, ali i djela stranih autora poput “Patnja mladog Werthera” Johanna Wolfganga Goethea ili Ezopovih “Basni”, na Amazon postavljene preko platforme Create Space. Radi se o književnom servisu koji je zamiš­ljen ponajprije kao mjesto gdje će pisci moći izdavati svoje knjige bez posredništva nakladnika.

Stranica funkcionira na principu printanja na zahtjev, kako ne bi dolazilo do nagomilavanja primjeraka knjige koji će kasnije ostati neprodani. Jednostavnije rečeno - kupac naruči knjigu, književnik je tek onda isprinta i pošalje svojem budućem čitatelju. Create Space književnicima nudi i asistenciju pri odabiru cijene ili kanala distribucije knjige, a uz nadoplatu formatira knjige da bi bile primjerene za prodaju na Kindleu, ili nudi pomoć u grafičkom dizajniranju naslovnice. Create Space je u vlasništvu Amazona, zbog čega sve knjige kreirane na toj platformi odlaze na prodaju na matičnu web domenu. Ono intrigirajuće u vezi dvaju portala je činjenica da su sve knjige, uključujući i hrvatske piratske kopije, koje su s Create Spacea postavljene na Amazon, za prodaju objavljene bez ikakve identifikacijske oznake prodavača - imena, neke vrste OIB-a, adrese - već je kao izdavač istaknuta sama platforma Create Space. Zbog navedenih je razloga nemoguće doći do podataka o lažnom izdavaču.

Prvi koji je Amazonu prijavio postojanje novootkrivenih piratskih izdanja na Amazonu bio je Seid Serdarević, glavni urednik i vlasnik Frakture. Osim postojanja lažnih izdanja koje je inicijalno objavila njegova nakladnička kuća, Serdarević je Amazon alarmirao i kada je riječ o ostalim falsificiranim izdanjima.

“Iz Amazonove centrale su mi rekli da će kroz otprilike tjedan dana procijeniti radi li se doista o piratskim knjigama, iako po našoj procjeni takvo što uopće nije upitno”, kaže Serdarević, koji nije želio ulaziti u nagađanja o tome tko bi mogao biti lažni izdavač.

“Piratska izdanja nisu ništa novo. Po običaju, netko je Amazonovu ideju o self-publishingu iskoristio za zlodjelo. Mislim da ljudi na Zapadu ne percipiraju to na taj način, no kod nas se to očito zloupotreb­ljava”, nastavlja Serdarević, te nadodaje kako pretpostavlja da će Amazon istražiti tko stoji iza lažno objavljenih knjiga prema brojevima računa na koje sjeda novac za kupovinu tih izdanja.

“Nakon toga će se vjerojatno raditi prekršajna i kaznena prijava, no to je već pitanje za odvjetnike”, zaključuje.

No, prema dosadašnjem iskustvu, čini se da ostvarivanje suradnje s Amazonom u tome smjeru nije toliko lako. Sličan pokušaj, ali neuspješan, već su imali u OceanMoru s knjigom Kristiana Novaka. “Novak je sam kontaktirao platformu. Pokušao je od njih saznati tko je osoba koja prodaje primjerke njegove knjige, no oni su se na taj upit oglušili. Ograđuju se od takvih slučajeva izlikom da oni nisu prodavači knjiga, nego samo platforma na koju bilo tko može staviti svoje proizvode”, kaže Gordana Farkaš Sfeci, te nadodaje da će njihov idući pokušaj dosezanja pravde biti preko Odjela za krivotvorine, koji će, nada se, stupiti u kontakt s njemačkom policijom, jer je Novakovo lažno izdanje kupljeno preko njemačke inačice Amazona.

Autorska prava povrijeđena su i Hena.comu, kojem su piratizirana sva tri romana Ante Tomića. Tamošnja urednica Marina Vujčić također se nada zaštiti od strane Amazona. “Do sada nismo imali iskustva s ovakvim slučajevima, ali svakako ćemo ih prijaviti. Nadam se da će se dogoditi da Amazon pokrene sudski postupak protiv onoga tko prodaje tuđa izdanja”, kaže, te nadodaje da se ni u kojem slučaju ne smije zanemariti činjenica da se ovdje radi o pravoj krađi. “Mogućnosti pisaca i izdavača da nešto zarade ionako su narušene, a ovo ih još više umanjuje, pogotovo jer su ta piratska izdanja najčešće jeftinija od onih u našim knjižarama. U Hrvatskoj se autori ionako bore za svoju zaradu, na primjer u vidu prava na naknadu za postotak podizanja određenih naslova u knjižnicama, no još uvijek nema konkretnih rješenja”, kaže Vujčić, koja je i sama književnica.

U lancu lažnih izdanja našla su se i ona Miroslava Krleže, na čija djela autorska prava polaže Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Od tamo su nam samo kratko potvrdili da nisu primili zahtjev niti od jednog izdavača da se njegova djela prodaju na Amazonu te da se radi o izdanjima koja su nepropisno postavljena u web trgovinu. Za rješavanje problema HAZU se obratio Hrvatskoj autorskoj agenciji, koja je specijalizirana za zaštitu autorskih prava iz svih područja kreativnog stvaralaštva.
I sami smo odlučili kontaktirati Agenciju, gdje nam se javila Đurđica Paić, voditeljica odjela za autorsko i srodna prava.

“Iznenađeni smo imenima autora čija su izdanja ovdje zastupljena”, rekla je, te nadodala da se radi o povredi prava ne samo pisaca, nego i grafičara, ilustratora, fotografa, ali i nakladnika na njihova izdanja. Kako kaže, u ovakvim i sličnim slučajevima većinom se najprije “nastoji doći do mirnog rješenja sporne situacije, u nagodbenom postupku”. U slučaju da se ne uspije doći do sporazumnog rješenja, preporučuju angažiranje odvjetnika specijaliziranih za pitanja intelektualnog vlasništva.

“Svi nositelji autorskog prava u ovakvim slučajevima mogu podnijeti svoju prijavu nadležnom Državnom odvjetništvu”, objašnjava Paić, te nadodaje da je u slučaju Kristiana Novaka Amazon trebao dati konkretne podatke o osobama koje su knjigu prodavale, a da se “isti podaci mogu zatražiti i putem suda”.

Čim smo otkrili navedeni lanac piratskih književnih izdanja, upit smo uputili i Amazonu. Na pitanja kako je moguće da jedna tako velika platforma nema apsolutno nikakav filtar za provjeru autorskih prava djela koja se na njoj prodaju, zašto identitet osobe od koje se kupuje ostaje nepoznat te poduzimaju li oni išta kada vide da je netko zloupotrijebio njihovu platformu, do trenutka pisanja teksta nismo dobili odgovor, iako je od slanja upita prošlo već nekoliko dana.