SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
KLUBOVI
 
Berlin pomaže i čuva svoje techno klubove
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 15.12.2017. - 10:03:55
BERLIN - Poznata je to priča u zapadnom svijetu - gladno tržište nekretnina i prigovori susjeda na buku istiskuju noćni život iz velikih gradova.

Ali u Berlinu, gradu koji se diči najuzbudljivijim noćnim životom na svijetu, tamošnje su vlasti odlučile pomoći u očuvanju njegove legendarne techno scene.

"Techno kultura Berlinu je dala mnogo i korištenje novca poreznih obveznika kako bi joj pomogli, najmanje je što možemo učiniti", kaže gradskih zastupnik Stranke zelenih Georg Koessler.

Grad je odobrio milijun eura za financiranje dodatne zvučne izolacije i za plaće dodatnog osoblja kako bi lakše izašli na kraj s pretjerano zanesenim posjetiteljima techno klubova.

Velika je to gesta kronično zadužene gradske administracije kojoj je cilj zaustavili val zatvaranja klubova zadnjih godina.

Od 2011. četvrtina berlinskih plesnih klubova morala je zatvoriti svoja vrata. A mnogi od 12,7 milijuna turista godišnje dolaze u grad baš zbog njih.

"Političari su znali govoriti o berlinskim klubovima kao o nečem rubnom", kaže 32-godišnji Koessler, koji sebe još uvijek smatra 'partijanerom'.

"Iznenađujuće, sada i čak konzervativci iz CDU-a vrlo strastveno govore o toj temi, koju nazivaju noćnom ekonomijom", dodaje.

Kasnonoćni lobi

Nakon njemačkog ujedinjenja mnogi su klubovi niknuli u napuštenim industrijskim prostorima nekadašnjeg Istočnog Berlina.

Sada, nakon 30 godina iskustva, njihovi se vlasnici ne žele ograničiti na čekanje jednokratne pomoći gradskih vlasti.

"Svjesni smo moći koju imamo i koristi koju od nas ima grad, pa pritišćemo i lobiramo", kaže Lutz Leichsenring, glasnogovornik udruge koja okuplja 220 gradskih klubova.

Trenutno vode kampanju da ih se prizna kao umjetničke institucije, čime bi im PDV s 19 posto, koliko ga plaćaju barovi, pao na sedam.

"Želimo ostati na vrhu suvremene glazbene kulture. Ali ako netko nudi 'slobodan ulaz za dame' ili 'plati jedno pivo, popij dva', mi (savez klubova) sigurno mu nećemo priskočiti u pomoć", objašnjava Leichsenring.

Slavni techno klub Berghain bio je prvi koji je počeo s kampanjom snižavanja PDV-a, pokušavajući uvjeriti državu da im posjetitelji dolaze zbog sjajnih DJ-eva, a ne alkohola, droge i seksa.

Leichsenring napominje kako bi sniženje poreza bilo još važnije za manje klubove, koji nemaju, poput Berghaina, tisuće ljudi na ulaznim vratima svaki vikend.

Zasad ipak nema straha da će legendarne berlinske noći zgasnuti. I potražnje i ponude ima u obilju.

Ali klubovi strahuju da će zbog masovnog 'party' turizma, neprestanih pritužbi na buku i stalan porast cijena najmova, techno scena početi nazadovati.

Ubrzani tempo gentrifikacije Berlina mogao bi biti smrtna presuda za klubove, kaže Leichsenring.

Građani koji ne stanuju daleko od bivših skladišta ili tvornica teško podnose pulsirajuću buku do duboko u noć.

Političari, međutim, moraju misliti na ekonomski doprinos partijanja opterećenom gradskom proračunu, napominje Leichsenring.

"Budimo iskreni, mladi ljudi ne dolaze u tisućama svaki vikend u Berlin jer imamo prekrasne trgovačke centre".

 Medvescak