SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
POTEZI
 
Bowiejev sin pokrenuo književni klub u čast pokojnog oca
Autor/izvor: SEEbiz / tportal
Datum objave: 08.01.2018. - 10:00:28
LONDON - Sin Davida Bowieja, redatelj i scenarist Duncan Jones pokrenuo je književni klub u čast pokojnog oca i 'nezasitnog čitatelja'. 

Klub je temeljen na Bowiejevom popisu 'Top 100 knjiga koje morate pročitati', koji je glazbenik sastavio 2013., a prva lektira za sudionike je 'Hawksmoor', roman engleskog biografa, romanopisca i kritičara Petera Ackroyda

- Moj otac bio je zvijer od čitatelja', napisao je Duncan Jones, redatelj filmova 'Mjesec' i 'Warcraft', o Davidu Bowieju, kojem je u čast pokrenuo književni klub temeljen na popisu stotinu najdražih knjiga njegovog oca. Jones je namjeru objavio na svome Twitteru, a potom su klub, nazvan 'Književni klub Davida Bowieja' potvrdili i na službenom Instagramu pokojnog glazbenika.

Jones je Tweetom obznanio i prvi naslov koji zainteresirani za klub trebaju pročitati do 1. veljače, nakon čega slijedi online rasprava o knjizi. U pitanju je 'Hawksmoor', roman engleskog pisca Petera Ackroyda iz 1985. i 'istinska ljubav' Davida Bowieja.

- U redu, društvo! Svima koji se žele priključiti, čitamo 'Hawksmoor' Petera Ackroyda, zabavnu mozgalicu prije nego se bacimo na tešku lektiru.'

Radnja 'Hawksmoora' donosi dvije usporedne priče; prvu o Nicholasu Dyeru koji u Londonu 18. stoljeća gradi sedam crkvi za što su mu potrebne ljudske žrtve i drugu o Nicholasu Hawksmooru, detektivu koji 1980-ih istražuje ubojstva počinjena u istim tim crkvama. Roman je kritika prozvala Ackroydovim najboljim djelom i izuzetnim primjerom književnog postmodernizma.
Kod nas je od  Ackroyda, koji je u svome opusu ponajviše zainteresiran za povijest i kulturu Londona, prevedena biografija Edgara Allana Poea u izdanju Šarenog dućana i pod naslovom 'Čovjek koji se nije smijao'.

Duncan Jones književni klub posvećen ocu temelji na eklektičnom popisu koji je Bowie sastavio 2013., a na kojemu je 100 njegovih omiljenih knjiga.Bowie ih je tu poredao kronološki, od najfriškije publicističke knjige iz 2008., 'The Age of American Unreason' Susan Jacobs pa do najstarije, Homerove 'Ilijade'. Između je mnogo sjajne literature, poput Bulgakovog 'Majstora i Margarite', 'Herzoga' Saula Bellowa, 'Novca' Martina Amisa, 'Paklene naranče' Anthonyja Burgessa, 'Lolite' Vladimira Nabokova, '1984' Georga Orwella, 'Bijele buke' Dona DeLilla, 'Flaubertove papige' Juliana Barnesa, potom zbirke intervjua s piscima objavljenih u The Paris Reviewu ('Writers at Work: The Paris Review Interviews', urednik Malcolm Cowley, 1977.), 'The Fire Next Time', zbirka eseja Jamesa Baldwina iz 1963. te knjiga predavanja i bilješki Johna Cagea iz 1961. ('Silence').