SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
KAZALIŠTE
 
Duh EKV-a u predstavi "Weltschmerz"
Autor/izvor: SEEbiz / Novi list
Datum objave: 18.07.2015. - 08:05:00
Zadnja izmjena: 18.07.2015. - 09:41:51
RIJEKA - U bivšem tvorničkom prostoru Rikarda Benčića premijerno je izvedena predstava "Weltschmerz", nastala u koprodukciji kazališta Trafik i HNK-a Ivana pl. Zajca. Ishodište ovog koreografsko-glazbeno-izvođačkog rada na specifičnoj lokaciji je umjetničko djelovanje, ostavština i poetika benda Ekatarina Velika.

Riječ je o jednoj od najutjecajnijih jugoslavenskih rock grupa, koja je vrhunac popularnosti doživjela sredinom 1980-ih godina, a opadanje i kraj EKV-a koincidirali su s raspadom Jugoslavije. U tom smislu znakovit je album Dum dum iz 1991. godine, kojeg smatraju najmračnijim ostvarenjem EKV-a, piše Novi list.

Pesimistični stihovi iz osamdesetih godina danas djeluju vizionarski, predvidjevši na neki način strahote koje će uslijediti. Cilj EKV-a malo prije smrti 1994. godine opisao je njen spiritus agens Milan Mladenović:

- Pričamo na jednostavnom jeziku rokenrola i šaljemo jasne, nedvosmislene poruke. Ko iole misli svojom glavom može u našim rečima naći život koji danas živimo.

Sudbina Ekatarine Velike bila je takva da su gotovo svi članovi grupe preminuli u vrlo mladoj dobi. I stih "Ti si volela moj Weltschmerz" iz pjesme "Radostan dan" na neki je način amblematičan za doživljaj (stvarnog) svijeta EKV-a. Predstava koja je nastala prema ideji i u koreorežiji Žaka Valente ne rekonstruira djelovanje Ekatarine Velike već kroz pokret, ples, glazbu i riječ pokušava prizvati "Weltschmerz" duh osamdesetih koji je za tadašnju generaciju bio neka vrsta supkulturnog trenda. Međutim, nekadašnja "furka" u međuvremenu je postala istinski tragički osjećaj svijeta čija je budućnost, u današnjem kontekstu, posve neizvjesna.

Za ovu priliku likovna umjetnica Lara Badurina transformirala je dio Benčića u klupski prostor, prizivajući atmosferu nekadašnjih okupljališta kojima je odjekivao specifičan zvuk Ekatarine Velike. Ponekim kostimografskim detaljem, poput kaputa i frizura, kostimografkinja Lara Karlavaris također je pridonijela kreiranju klupskog ozračja. U glazbenom smislu možda smo očekivali više prepoznatljivog ekaveovskog zvuka, koji je skladatelj i oblikovatelj zvuka Josip Maršić preoblikovao i distorzijama učinio gotovo neprepoznatljivim, odnosno tek vrlo dalekim odjekom EKV-a. Takvim pristupom pomalo se izgubila poetičnost glazbe Ekatarine Velike i introspektivna dimenzija stihova Milana Mladenovića.

Glazbeni citati i stihovi Ekatarine Velike kao i tekstovi Margite Stefanović Magi objavljeni u knjizi "Osećanja. O. Sećanja" Lidije Nikolić u predstavi se interpretiraju na razne načine – fizičkim teatrom, plesom, glumom i pjevanjem, no bez čvrstih dramaturških poveznica. Predstava počinje i završava zajedničkim plesom koji priziva klupsku atmosferu, a unutar toga svaki od izvođača ima i solo dionice ili izvedbe u paru.

Ekspresivni plesni solo izvela je Iva Nerina Sibila, dok je duh klupske scene pojavom i izvedbeno zaokruženom plesnom cjelinom možda i ponajbolje evocirao mladi Toni Flego. Plesni duet izveli su Žak Valenta i Iva Nerina Sibila, a zanimljiva je i glumačko-glazbena interpretacija pjesme EKV-a Maje Katić i Alena Liverića. Između performerice Mile Čuljak i glazbenika Josipa Maršića uspostavljena je dijaloška forma koja povezuje vrijeme osamdesetih i suvremeno stanje scene. U autorsko-izvođačkoj ekipi je i pomoćnica redatelja Denis Kirinčić. Pozivanjem izvođača nekoliko puta na poklon, premijerna publika pokazala je da joj se predstava svidjela.

Foto: HNK Ivan pl. Zajc