SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
POVEZANOST
 
Elektrostimulacija moždanih valova može poboljšati radnu memoriju starijih osoba
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 09.04.2019. - 16:03:27
NEW YORK - Elektrostimulacijom mozga moguće je poboljšati mentalne rezultate starijih ljudi i približiti ih onima kakve postižu osobe u dobi od 20 do 30 godina, pokazala je studija američkih znanstvenika objavljena u časopisu Nature Neuroscience.

"Ti rezultati mogli bi poslužiti kao polazište za buduća istraživanja kojih je cilj spriječiti opadanje kognitivnih funkcija u starijih osoba", kazali su američki znanstvenici koji su svoj rad objavili u ponedjeljak.

Radna memorija je kratkoročna i ne omogućuje prisjećanje događaja iz prošlosti, već primjerice da čovjek zapamti telefonski broj koji zapisuje.

Smatra se da je taj oblik memorije povezan s gama-valovima i theta-valovima, a riječ je o dva tipa moždanih valova.

Znanstvenici Robert Reinhart i John Nguyen studijom su obuhvatili dvije skupine od kojih je svaka imala 42 ispitanika. Prvu su činile osobe od 20 do 29 godina, a drugu od 60 do 76 godina starosti. Sudionici su rješavali zadatke kojima je testirana njihova radna memorija, primjerice trebali su uočiti razlike između slika u razmaku od nekoliko sekunda.

Sudionicima su na glavu stavili kapu s elektrodama kako bi bilježili način na koji valovi međusobno djeluju u tom procesu. Putem tih elektroda također stimulirali mozak pojedinih sudionika modulirajući ritam valova.

Bez te stimulacije, stariji ispitanici bili su sporiji u rješavanju zadataka, a i njihovi su rezultati bili lošiji.

Međutim, elektrostimulacijom su se njihovi dometi približili rezultatima koje su postizali mladi ispitanici, a k tomu je učinak potrajao tri četvrt sata nakon stimulacije.

Ta se poboljšanja povezuju s jačim interakcijama između theta i gama valova u kori lijevog sljepoočnog režnja i jačom sinkronizacijom theta valova između lijevog sljepoočnog režnja i predčeonog korteksa.

Neovisni stručnjaci koji nisu sudjelovali u studiji, pozdavili su "zanimljive radove" koji bi mogli pridonijeti boljem razumijevanju opadanja kognitivnih funkcija sa starenjem.

Međutim, upozorili su na određena ograničenja studije. Prva je ta što su stariji ispitanici obuhvaćeni studijom bile zdrave osobe koje nisu pogođene demencijom tipa Alzheimerove bolesti.

"Dodatna ispitivanja bit će ključna kako bi se ustanovilo kakav pristup može pomoći osobama koje boluju od demencije", komentirala je dr. Sara Imarisio iz britanske udruge Alzheimer's Research UK.

Osim toga, "nema dokaza da tip poboljšanja postignut stimulacijom može doista poboljšati svakodnevni život starije osobe", kazao je dr. Vladimir Litvak sa sveučilišta University College iz Londona.