DiWagner
SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
KNJIGE
 
Foretić osporava tezu o otomanskoj prevlasti u Dubrovačkoj Republici
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 16.02.2018. - 23:43:00
Zadnja izmjena: 16.02.2018. - 23:44:06
ZAGREB - Knjigu povjesničara Miljenka Foretića "Dubrovačka Republika i Austrija" kojom osporava tezu o trajnoj otomanskoj prevlasti u dubrovačkoj politici, diplomaciji i gospodarstvu, objavila je Matica hrvatska.

Foretić u studiji proučava postupno slabljenje starih dubrovačkih veza s Otomanskim Carstvom u okolnostima habsburškoga prodora prema Jugoistoku, ističe nakladnik i dodaje kako osporava tzv. tursku tezu beogradske historiografske škole o trajnoj otomanskoj prevlasti u dubrovačkoj politici, diplomaciji i gospodarstvu.  Na temelju izvanrednoga poznavanja arhivske građe povjesničar Foretić, rodom iz Dubrovnika, izveo je minucioznu rekonstrukciju dubrovačkih političkih, diplomatskih, gospodarskih, vojnih, novčarskih i kulturnih veza s Monarhijom, a posebice s habsburškim jadranskim lukama - Trstom i Rijekom, navode iz Matice hrvatske.  

znimno su dragocjeni Foretićevi podatci o dubrovačkim vezama s hrvatskim velikašima Settecenta i podatci o usponu dubrovačkoga jadranskog brodarstva te bankarskihI veza u Beču.  Ovom se studijom na izniman način proširuju dosadašnje spoznaje o integracijskim kretanjima u hrvatskome društvu prije napoleonskih ratova i preporodnih kretanja, naglašavaju iz Matice hrvatske. Knjiga je pisana pristupačnim stilom i strogo usmjereno prema jasnom iznošenju relevantnih spoznaja, dodaje se.

Foretićevo je djelo prva znanstvena studija koja na temeljit i cjelovit način rekonstruira odnose između Dubrovačke Republike i austrijskih Habsburgovaca, ističe i dodaje kako su ti odnosi postali glavnom okosnicom dubrovačke diplomacije nakon turskoga poraza pod Bečom. 

Knjigu je prema Foretićevoj rukopisnoj ostavštini za tisak priredio je povjesničar Josip Vrandečić. "Dubrovačka Republika i Austrija" (219 str.) podijeljena je na devet poglavlja - Od biteke pod Bečeom do Karlovačkoga mira, Dubrovnik nakon Karlovačkoga mira, Odnos Dubrovnika prema Drugom morejskom ratu i uloga Austrije, Od Požarevačkoga do Beogradskog mira, Od beogradskoga mora do Rusko-turskog rata, razdoblje čvršće ukotvljenosti u bečkim interesima,  do pada Republike, Izvori, Diplomacija te Srednjovhjekovne veze Dubrovnika i ostalih hrvatskih krajeva. Na kraju knjige su literatura i kazalo imena. 

Povjesničar Miljenko Foretić rođen je u Dubrovniku 1939. godine, a umro je 2003. u Dubrovniku. Autor je i urednik brojnih i vrijednih bibliografskih, historiografskih, kulturno-povijesnih, književno-povijesnih, teatroloških i leksikografskih radova. Organizirao je znanstvene skupove Hrvati i Novi svijet (1992.) i o P.A. Kazaliju (1994.).

Bio je glavni urednik časopisa "Dubrovnik" od 1969. do 1971., kada je izdavanje časopisa nasilno prekinuto, a Foretić zatvoren i suđen.  Uređivao je časopis s težištem na tematskim cjelinama znamenitima za hrvatsku povijest i kulturu te okupljajući velik broj suradnika iz cijele Hrvatske, Foretić je "Dubrovnik" učinio jednim od središnjih hrvatskih časopisa trajne vrijednosti. Specijalni broj časopisa "Dubrovnik u ratu" važan je prinos poznavanju velikosrpske agresije na Dubrovnik i reakcije na nju. Kao voditelj nakladništva dubrovačke Matice hrvatske Foretić je uredio 40-tak knjiga i nekoliko zbornika, priredio izdanje "Dubrovačka Republika i Francuska revolucija", te više kulturoloških izložaba.

Miljenko Foretić dobitnik je Nagrade grada Dubrovnika 1993. i Zlatne povelje Matice hrvatske 1996. godine.