SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
KNJIŽEVNICI
 
Hemon: Živim u umnom prostoru preklapanja dvaju svjetova
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 25.05.2017. - 12:33:12
ZAGREB - Književnost je polje komunikacije u kojemu svaka knjiga nudi neki prijedlog stvarnosti s kojom se čitatelj suočava a koju svatko doživljava na različit način, smatra bosansko-američki pisac Aleksandar Hemon, a njegova književnost, kako je rekao u razgovoru za Hinu, nastaje u polju preklapanja dvaju svjetova kojima podjednako pripada – Bosni i Americi.

Rođeni Sarajlija ukrajinskoga podrijetla, Hemon od 1992. živi u SAD-u i na Zapadu slovi za najcjenjenijeg suvremenog književnika s područja bivše Jugoslavije. U Hrvatsku je doputovao kao jedan od gostujućih autora 10. riječkog sajma knjiga i festivala autora vRIsak, čije se jubilarno izdanje održava od 31. svibnja do 10. lipnja s posebnim fokusom na književnost "između egzila i azila".

"Kao osoba sam se formirao u Sarajevu, ali ta je osoba prakticirala svoj život u Americi, na osnovu onoga što je naučila u Sarajevu. Taj život u Americi jest dvojnost, ali u smislu 'uduplanosti'. Ti polovi, aspekti mojega života, nisu međusobno isključivi, niti se nadopunjuju, već se na određeni način kombiniraju", rekao je Hemon.

"Ja nisam između tih dvaju prostora, već sam u umnom prostoru gdje se ta dva prostora preklapaju. To vrijedi za jezik, za koncepte, za povijest, za mnoge druge stvari. Ta je situacija zamršena za organizaciju i razmišljanje, ali je vrlo produktivna, plodna i privilegirana", objašnjava pisac.

Ta "uduplanost" ključna je identitetska odrednica njegove knjige "Kako su nastali ratovi zombija" (2015.), nedavno objavljene u izdanju VBZ-a i prijevodu s engleskog Irene Žlof, čije je predstavljanje u srijedu u riječkom klubu Ex libris organizirano kao svojevrstan pretprogram i najava vRIska.

Knjiga je najavljena kao urnebesno smiješno i potresno štivo u kojemu autor, u maniri najbolje komedije, razotkriva neke neuralgične točke našeg doba, bacajući čitatelja s vrhova kreativne ekscentričnosti u dubine ljudske tragedije.

Riječ je o romanu pisanom u najboljoj američkoj proznoj tradiciji sa, kao što je slučaj sa svim knjigama toga autora, snažnim bosanskim podtekstom. "U svim mojim knjigama Bosna figurira na ovaj ili onaj način", rekao je pisac.

"Moja je pretpostavka da to što sadrži ta knjiga nije lako i očigledno na bilo koji način niti jednoj grupi čitatelja – ni američkoj ni bosanskoj, jer je ta situacija postojanja u prostoru preklapanja relativno nova, i u svijetu, i u Bosni i u američkoj književnosti", dodao je.

No, ni jedan književni tekst nije apsolutno i potpuno razumljiv, a najveći književni tekstovi nikad neće ni biti potpuno shvaćeni, kaže. "Ako je knjiga ili tekst živo tkivo, onda se to razumijevanje nikada ne može kompletirati. Meni je važno da postoji zanimanje, komunikacija, ulaz u to polje koje ta knjiga označava. A da li će čitatelji sve shvatiti – vjerojatno neće, ali ni ne trebaju", rekao je.

Hemon (1964.) je u SAD došao 1992. na studentsku razmjenu, gdje ga je zatekao početak rata u Bosni i Hercegovini. Književno se afirmirao zbirkom na bosanskom jeziku "Život i djelo Alfonsa Kaudersa" (1997.), koju je poslije preradio, dopunio i preveo na engleski kao "Pitanje Bruna" (2000.).

Napisao je i romane "Čovjek bez prošlosti" (2002.) i "Projekt Lazarus" (2008.), zbirku eseja "Hemonwood" (2007.), zbirku kratkih priča "Ljubav i prepreke" (2009.) i memoarsku "Knjiga mojih života" (2013.).

Knjige su mu prevedene na više od dvadeset jezika i uvrštene u godišnje liste najboljih knjiga u SAD-u. "Projekt Lazarus" bio je finalist za prestižne nagrade National Book Award i National Book Critics Circle Award, a roman je New York Times uvrstio na listu sto najboljih knjiga milenija. Dobitnik je stipendije Guggenheim i "stipendije za umjetnike genijalce" fondacije MacArthur.

Živi u Chicagu, objavljuje članke u The New Yorkeru, Esquireu, The Paris Reviewu te piše kolumne za New York Times. Kolumne objavljuje i na bosanskom, okupljene u tri knjige kolumni.

Metafora svijeta lišenog smjernica

"Knjige mijenjaju čitatelje, književnost je polje komunikacije gdje je svaka knjiga na neki način prijedlog stvarnosti s kojom se onda čitatelj suočava i koju razmatra. Svaki je čitatelj različit, čak isti čitatelj drugačije čita knjigu jednoga pisca a drugačije drugoga", rekao je Hemon.

"Moj idealni čitatelj – koji možda još ne postoji – zapravo je netko tko je u istoj situaciji kao ja, tko operira u prostoru preklapanja, i to ne nužno u prostoru preklapanja Bosne i Amerike", dodao je.

Osnovna fabularna nit romana "Kako su nastali ratovi zombija" je put mladog Amerikanca Joshue Levina iz pasivnog čekanja da mu se u životu nešto ostvari, u neku vrstu, doduše prisilnog, "poduzimanja". Joshuina je suprotnost njegova ambiciozna djevojka Kimmy, dječja psihologinja čija je uspješna životna putanja pod apsolutnom kontrolom.

Do katastrofe dolazi kad se Joshua upusti u seksualni odnos sa svojom učenicom u školi engleskog za imigrante, bosanskom imigranticom Anom, a teme kojih se Hemon dotiče u urnebesno smiješnom raspletu obuhvaćaju sve, od seksa, smrti, obitelji, rata, preko administracije Busha mlađeg (radnja romana odvija se 2003.), imigracije, morala, Amerike i smisla života.

Zrcalna slika svijeta lišena morala i pravih vrijednosti, u kojemu većina gladna leševa proganja nekoliko preostalih izdanaka ljudske vrste, odvija se u paralelnom svijetu Joshuina scenarija za "Ratove zombija", koji je upravo počeo pisati i koji mu se čini kao konačno nešto dobro i ozbiljno.

"Narativna je pretpostavka romana da Joshua mora biti izbačen iz svoje pasivnosti, biti na određen način izmješten iz udobnosti, da se mora kretati u pravcu gdje mora donositi odluke. No, budući da je Amerika takva kakva jest, ili takva kakva je bila 2003., njegova je odluka zapravo samo odluka da počini nasilje, nema druge. To je dominantni koncept moći djelovanja u Americi jer kad se Amerika dvoumi o tome što da učini u povijesti, onda se organizira neki čin nasilja – da li rat, invazija Iraka, neka tučnjava, ili samo John Wayne ubije negativce", kazao je Hemon.

"U Americi postoji ta problematična ideologija, i time se dijelom knjiga bavi, da ako nešto zaista želiš, onda će ta želja i volja jednostavno učiniti da se to dogodi. Mi s ovih prostora znamo da se to ne događa. Ja sam htio da rat prestane pa nije prestao, htio sam biti tu pa sam bio tamo, htio sam da Željezničar dobije Sarajevo u prvenstvu, ali ne reagira na snagu moje volje", pojasnio je.

Dok je Joshuina pasivnost simptom privilegije izbjegavanja donošenja odluka, simbol snage djelovanja – koje opet ne donosi željene rezultate – lik je Bosanke Ane, ratne izbjeglice iz Sarajeva koja je u ratu izgubila muža i s kćeri te drugim suprugom, PTSP-ovcem, izbjegla u SAD. Njezina je tragičnost dodatno naglašena u svjetlu tekućih antiimigracijskih politika američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Amerika kakvu smo poznavali nikad više neće postojati

Većina Amerikanaca, naviknutih na privilegij pasivnosti, ne može pojmiti koliko je 'trumpizam' ozbiljna prijetnja za koncept Amerike kao zemlje različitih ali jedinstvenih ljudi – to može samo netko poput Ane, imigrant, osoba s određenim povijesnim iskustvom koja dolazi odnekud gdje se neki društveni sustav raspao gotovo preko noći, smatra Hemon.

"Prosječni Amerikanac bi trebao biti netko čije je podrijetlo komplicirano i dolazi iz raznih smjerova, no on je nepostojeća, imaginarna kategorija. Takav prosječni Amerikanac shvaća kakve su zločinačke pretpostavke 'trumpizma'. Taj rasizam nije samo nepristojnost nego ideološki okvir koji će dovesti do nasilja ili nekog rata", kazao je.

"Meni je sasvim jasno da se u jednoj generaciji ili manje, kao što je to bilo kod nas, može potpuno promijeniti društveni sustav, jednostavno se raspasti, i promijeniti se čitav pogled na svijet. Ta osjetljivost na simptome serijskih promjena, to je ljudima kao što sam ja i prednost i mora, zato što se ja budim ujutro i čekam da nešto počne. Onda bude gore, i biva gore, svaki dan, u Americi, dok mi Amerikanci odgovaraju da će se sve to samo od sebe nekako srediti", kazao je pisac, koji "koristi sve prilike da piše protiv Trumpa".

Jedan od najgorih republikanskih, 'trumpističkih' projekata je potpuna, nepovratna promjena i reorganizacija društva u smjeru pravne, strukturalne dominacije bijelih Amerikanaca: "Drugim riječima, odlučili su razoriti prethodnu strukturu 'jer nema dovoljno Amerike za sve'. Onda bi oni dobili više od svih nas ostalih".

Događa se jedan "otvoreni, klasni rat, rastače se koncept Amerike, koji je uvijek bio pomalo fantazija, zajedničkog građanskog prostora, zajedničkog političkog i društvenog projekta, u kojemu svi sudjeluju, imaju različite ideje ali su svi građani istog prostora", kaže Hemon.

Ideja Amerike kao društveno-političkog projekta ujedinjenja, koji stremi tome da se različitosti na neki način spoje u jedinstvenu cjelinu, grubo je ukinuta: "Stvari nikad više neće biti kao što su bile", upozorava pisac.

On je, kako je kazao, sve to već jednom prošao, a sa Sarajevom ga danas vežu prijatelji i zajedničko iskustvo. No, ne osjeća se iskorijenjeno: "Korijeni su komplicirana stvar. Moji su s očeve strane u Ukrajini, ali to je za mene apstraktna veza. Stablo je preveliko da bi taj korijen imao neku veliku važnost. Ta mitologija korijena je malo problematična, ja više vjerujem u horizontalno življenje, širenje grana", rekao je.

U petak premijera drame "Knjiga mog života"

Hemon piše na oba jezika – na engleskom i bosanskom, a razlika je, kako je rekao, jedino u broju ljudi koji ih govore.

"Svaka misao koja se može izraziti na engleskom, može se izraziti i na bosanskom. Razlika je samo u tome što engleski jezik ima veći doseg, pa ima i više riječi, dijalekata, utjecaja. Veći je, ima više materijala, ali to ne znači da je bosanski inferioran", istaknuo je.

I Hemon je, poput Joshue, predavao engleski imigrantima. Pisac ističe kako je sve što je u njegovim knjigama autobiografsko – istinito, dok je u fikciji, kao što je knjiga "Kako su nastali ratovi zombija", iskustvo tek početak na kojemu gradi priču.

Njegova je ambicija s tom knjigom bila "da bude smiješna", i to mu je i uspjelo – roman je pun komičnih situacija i gotovo filmskih zapleta.

Filmski svijet mu nije nepoznat – godine 2013. zajedno s bosanskohercegovačkom redateljicom Jasmilom Žbanić napisao je scenarij za film "Otok ljubavi", a trenutno radi kao konzultant za Netflixovu seriju "Sense8".

No, ističe da je on prvenstveno književnik, i to jedan od onih kojima je pisanje "pravi posao".

Trenutno radi na četiri projekta: "Jedan je roman, drugi knjiga eseja o mojim roditeljima, treći memoaristička knjiga sjećanja iz ranog djetinjstva, a jedna knjiga je projekt koji provodim s Veliborom Božovićem, fotografom koji živi u Kanadi – intervjuiramo ljude iz bosanske dijaspore, skupljamo njihove odgovore na temeljno pitanje 'Odakle ti ovdje', gdje god da je to 'ovdje'".

Povrh svega toga, u petak će u sarajevskom Kamernom teatru 55 premijerno biti postavljena drama koju po njegovoj autobiografskoj knjizi "Knjiga mog života" režira Sabrina Begović.

 Medvescak