DiWagner
SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
PORAZNO
 
Hitna pomoć u Hrvatskoj daleko manje efikasna nego u zapadnoj Europi
Autor/izvor: SEEbiz / Novi list
Datum objave: 15.08.2018. - 19:02:28
ZAGREB - U većini zapadnih država u vozilima hitne pomoći na teren ne kreću liječnici, nego tzv. paramedikusi, osobe koje najčešće nisu medicinske struke, ali su prošle odgovarajuću obuku za rad u hitnoj službi.

Oni postupaju po jasno utvrđenim protokolima i odrađuju sve propisane procedure zbrinjavanja hitnog pacijenta do najbliže bolnice. Stopa preživljavanja kod intervencije takvih dobro obučenih timova bolja je, kažu statistike, nego naše hitne pomoći gdje je na terenu 708 timova s liječnikom i 206 timova bez liječnika. 

Prema pokazateljima koje iznosi Antun Bajan, predsjednik Povjerenstva za hitnu medicinsku pomoć Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara, uspješnost reanimacije kod nas se kreće od 10 do 17 posto, a u zapadnoj Europi između 50 i 70 posto.

Stopa stradalih u prometnim nesrećama, koji također ovisi o brzini intervencije hitne pomoći, kod nas je od 11 do 13 poginulih na 100.000 stanovnika, a prosjek Europe je između četiri i šest na 100.000 stanovnika, piše Novi list.

I predsjednik Hrvatske udruge djelatnika hitne medicinske pomoći, Danijel Šota, potvrđuje da se takav model u Hrvatskoj traži već godinama, ali se ništa ne poduzima.

– Nije problem broj liječnika, omjerom hitnih timova T1 na broj stanovnika čak smo i dobri u odnosu na zapadnu Europu. Nije bitno tko dolazi na intervenciju, nego njegove ovlasti. Ako pacijent leži na ulici, djelatnici hitne moraju znati sve što je potrebno da ga se prebaci do hitnog bolničkog trakta. U Zaprešić je vozilo stiglo za pet minuta, što je više nego dobro, ali je pitanje s kojim kompetencijama – kaže Šota.

Navodi primjer iz Mađarske, gdje električar, uz potrebnu edukaciju, odradi 60 sati mjesečno u timu hitne pomoći.

Model u kojem se za hitnu pomoć jednogodišnjom specijalizacijom dodatno educira medicinsko osoblje smatra idealnim rješenjem: u SAD-u obuka paramedikusa, koji ne moraju biti medicinske struke, traje između šest i devet mjeseci.

Dokument u kojem se predlaže takva doedukacija medicinskog kadra ministar Kujundžić je, tvrdi predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo Ines Strenja Linić, još lani dobio na uvid, ali po tom pitanju nije učinio baš ništa.

– Ministar Kujundžić nema viziju kako voditi zdravstvo. Sada će gasiti  vatru, a to nije rješenje, u dvije godine morao je znati što treba mijenjati – veli Strenja Linić.

Manjak doktora ne može mu, tvrdi, biti izlika.

– Nekad se pacijent ne može izvući ni na operacijskom stolu, ali situacija gdje na terenu nemamo pravodobnu intervenciju, nedopustiva je – zaključuje.