SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
IZLOŽBE
 
Izložba o ratnom stradanju Dubrovnika uskoro u zgradi UN-a u New Yorku
Autor/izvor: SEEbiz / Dubrovački dnevnik
Datum objave: 05.12.2018. - 21:07:45
DUBROVNIK - Izložba "Dubrovnik, A Scarred City: stradanje i obnova Dubrovnika 1991. - 2000.", koja će se otvoriti 17. prosinca 2018. godine u zgradi Ujedinjenih naroda u New Yorku, predstavljena je jutros u Maloj vijećnici Grada, a u predstavljanju su sudjelovali gradonačelnik Mato Franković, pročelnica za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž te autori izložbe Julijana Antić Brautović, Mato Brautović i Goran Cvjetinović.

„Ovo je prva takva izložba na temu Domovinskog rata koja se radi u zgradi UN-a u New Yorku. Puno smo razmišljali o tome koji je datum najbolji za organizaciju, a činilo se prikladnim da to bude nekoliko dana nakon obljetnice najveće obrane Grada 6. prosinca. Dakle, sama izložba je u objektivnom vremenu pomaknuta na 17. prosinca kako bi sve imalo pravilni slijed," izjavio je Franković istaknuvši kako nije riječ o privremenoj izložbi, nego o izložbi koja će imati svoj stalni postav.

„Ona će biti na raspolaganju i gradovima prijateljima kako bi se pokazalo koliko je Dubrovnik propatio u Domovinskom ratu, ali i kako je obnovljen odmah nakon rata," dodao je.

Autorica Antić Brautović je kazala kako je izložbeni postav prikazan u devet tematskih cjelina koje su prikazane na devet 'otoka' koji predstavljaju dubrovačke blokove kuća, a kompletni izložbeni paneli su na dubrovačkim krovovima. Naglasila je kako je izložba multimedijalnog karaktera, što znači kako komunicira tekstom, fotografijama i video materijalima. Izložbu čini i interaktivni stol na kojem će posjetitelji sami moći pretraživati teme te dobivati dodatne informacije.

„Izložba je kronološki i tematski organizirana. Počinje s uključenjem na UNESCO-vu listu svjetske kulturne baštine, međutim pod ovom temom se obrađuju i političke okolnosti napada na Dubrovnik, ali i zaštita spomeničke baštine Dubrovnika koja je počela već u rujnu 1991. godine. U sklopu teme napada na Dubrovnik nije obrađen samo napad na povijesnu jezgru, mada jest centralna tema izložbe, nego i na cijelo dubrovačko područje. Govori se o životu i svakodnevici pod opsadom. Stradanje same gradske jezgre je obrađeno u tri podteme; 6. prosinca, listopad i studeni 1991. godine te svibanj i lipanj 1992. godine. Tema dalje obrađuje ulice, fontane, skaline, zidine te oštećenja koja su na njima nastala. Teme su preuzete iz Akcijskog plana koji su izradili UNESCO i naš Zavod za obnovu te Konzervatorski odjel. Svaku temu prati tlocrt grada s točno označenim lokacijama. Obrađene su i štete na sakralnim objektima te krovovima, ali i obnova grada. Također, obrađene su i presude za zločin nad kulturnom baštinom u Dubrovniku," kazala je.

Antić Brautović je naglasila i dva presedana koja su se dogodila prilikom napada na Dubrovnik.

„Izložba je organizirana potvrdom 40-te obljetnice uključenja Dubrovnika na listu Svjetske kulturne baštine i povodom 20. obljetnice skidanja Dubrovnika s liste ugrožene svjetske baštine. Ono zbog čega je jako važna su dva presedana koja su napravljena na račun onoga što se Dubrovniku dogodilo, a to je da je UNESCO po prvi put u svojoj povijesti u nekom ratom zahvaćenom području poslao svoje izaslanike. Oni su došli u Dubrovnik već u studenom 1991. godine i zajedno su s našim stručnjacima iz Zavoda za obnovu Dubrovnika i Konzervatorskog zavoda te DPDS-om, evidentirali kompletne štete koje su nastale tijekom razaranja Grada. Zajedno s našim stručnjacima su izradili metodologiju obnove Grada, odredili prioritete te nadzirali kompletnu obnovu. U taj su slučaj bili uključeni sve do skidanja Dubrovnika s liste ugrožene baštine 1998. godine. Zahvaljujući tim izaslanicima koji su bili u Gradu 6. prosinca, već 8. prosinca je UNESCO dobio izvještaj o razaranjima, a Dubrovnik je već 12. prosinca uvršten u listu ugrožene baštine. Drugi presedan koji se dogodio jest taj da je prvi put pred nekom Međunarodnim kaznenim sudom netko osuđen za zločin nad kulturnom baštinom. To su bili general Pavle Strugar i viceadmiral Miodrag Jokić. Zločin nad kulturnom baštinom je protumačen kao zločin protiv čovječnosti," kazala je Antić Brautović.

Izložba je organizirana pod pokroviteljstvom predsjednice RH i Vlade RH, a organizatori su Grad Dubrovnik i stalna misija RH pri UN-u. Glavni sponzor je DPDS-a, a na projektu je radio tim od 50-ak ljudi. Izložba je producirana u Zagrebu, a najveći dio građe je posuđen od Muzeja Domovinskog rata i Zavoda za obnovu Dubrovnika.

Nakon predstavljanja u zgradi UN-a, izložba će biti predstavljena i u gradovima prijateljima, a vratit će se u Dubrovnik gdje će imati svoj stalni postav.