SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
NA VRHU
 
Kina postaje vodeća tehnološka sila
Autor/izvor: SEEbiz / Deutsche Welle
Datum objave: 16.05.2018. - 18:11:10
PEKING - Kina već danas ulaže najviše novca u znanstvena istraživanja. U Pekingu su zamislili da ta zemlja za nekoliko desetljeća preuzme svjetski primat u nizu modernih industrija, od umjetne inteligencije do svemirskih letova.

Vodstvo u Pekingu se, tijekom aktualne razmjene carinskih udaraca sa Sjedinjenim Državama, često poziva na međunarodna pravila. Poruka glasi: hej, mi smo jedan običan fer sudionik globalne trgovine. To nije sasvim točno – tehnokrati u Pekingu i dalje često posežu za instrumentima planskoga gospodarstva. Među velikim planovima izdvaja se onaj pod imenom „Made in China 2025".

U tom strateškom dokumentu je 2015. zapisano na kojim područjima Kina želi postati vodeća svjetska sila. Lepeza je široka, od zrakoplovstva i svemirskih letova preko industrijskih robota i softwarea, sve do proizvodnje i izvoza super-brzih vlakova. Tu su još i elektromobilnost, modernizacija električne mreže i proizvodnja čipova.

U mnogima od industrija na koje je Kina prionula trenutno prednjači Njemačka ili je do nedavno prednjačila. U Pekingu su dobro prostudirali njemački koncept takozvane Industrije 4.0. No za razliku od Njemačke, kineske inicijative ne dolaze iz slobodne privrede već od rukovodstva partije odnosno države. Svake dvije godine se analizira što je sve urađeno i planovi se prilagođavaju.

Na području telekomunikacija, brzih vlakova i proizvodnje struje planeri u Pekingu su uvjereni da će do 2025. zbilja biti bez premca na svijetu.

„Kina je nešto slabija, ali ipak vrlo uspješna na području robotske tehnike i vozila na alternativni pogon. Veliki problem su im i dalje industrija poluvodiča i softwarea", kaže Jaqueline Ives iz Mercator Institute for China Studies (MERICS) u Berlinu u razgovoru za DW.

Posljedice kineskog uspona veće su za one zemlje koje imaju veći udio industrije u BDP-u. Veća ugroženost je desno i gore (Južna Koreja, Češka, Njemačka ...), manja ugroženost lijevo i dolje (Malta, Luksemburg, Latvija ...).

Najveći otpori dolaze iz Sjedinjenih Država. Sredinom travnja je Washington uveo sedmogodišnju zabranu usmjerenu protiv koncerna koji proizvodi mobilne telefone ZTE. Tako je američkim tvrtkama zabranjeno tom koncernu isporučivati čipove.

Neslavno su propali i pokušaji singapursko-kineskog koncerna Broadcom da za 146 milijardi dolara preuzme američkog proizvođača čipova Qualcomm. Ručnu kočnicu povukao je osobno predsjednik Donald Trump, uvjeren da bi prelazak takvog tehnološkog znanja u ruke Azijata narušio sigurnosne interese SAD-a. U međuvremenu je sjedište Broadcoma prebačeno u SAD kako bi tvrtka važila kao američka i mogla kupovati druge kompanije.

Na području poluvodiča se pokazuje način na koji Kina planira. Kako piše agencija Bloomberg, državni Kineski integrirani fond za investicije u industriju bi za ovu godinu trebao dobiti dodatnih 25 milijardi eura kako bi lakše gutao manje tvrtke s područja proizvodnje čipova. Jaqueline Ives nam kaže da su Kinezi, suočeni sa zabranom nabavke američkih čipova za ZTE, snizili poreze za domaće proizvođače čipova kako bi potakli proizvodnju.

Poluvodiči su, međutim, osjetljivo polje za zapadne vlade jer igraju bitnu ulogu i u industriji naoružanja. Bez njih razvoj novih oružnih sustava ne može ići očekivano, a isto važi za kineske snove o liderskoj ulozi u zrakoplovstvu i svemirskim letovima. Kina teži razvoju moderne 5G-mreže koja bi omogućila autonomnu vožnju i umrežavanje pametnih tvornica – i tu je i dalje upućena na poluvodiče iz inozemstva. Propalo preuzimanje Qualcomma bilo je težak udarac.

Neke kineske pokrajine nadmašuju planove središnje vlade u Pekingu glede investicija u razvoj umjetne inteligencije i tržišnog udjela te grane.

Peking je pomalo promijenio kurs kada se radi o razvoju umjetne inteligencije. Centralna vlast je planirala da ova tehnologija dostigne tržišnu vrijednost od 20 milijardi eura godišnje, no mjerodavni planeri pojedinih kineskih pokrajina i metropola bili su još brži – kažu da će do 2022. dostići 40 milijardi.

To je ujedno slaba točka industrije kojom upravlja država: kako bi se svidjeli ključnim ljudima Partije u Pekingu, lideri u provincijama često prebace cilj. Posljedica su kapaciteti koji nikome ne trebaju pa novoformirane tvrtke tjeraju u propast. Upravo to se dogodilo kineskoj industriji solarnih panela.

Koncern za telekomunikacije Huawei uspješno drži korak s američkim i južnokorejskim proizvođačima. Dio razloga je u tome što on ima desetak istraživačkih centara po svijetu, gdje je moguć kontakt s međunarodnim stručnjacima za razvoj softwarea i hardwarea. NIO, mlada tvrtka koja proizvodi električne automobile, na 30 mjesta u svijetu istražuje na polju tehnologije baterija – to zajedno rade kineski i strani stručnjaci.

IT-koncerni kao što su Baidu, Tencent i Didi, u Silicijskoj dolini imaju istraživačke centre za umjetnu inteligenciju. A gigantski koncern Alibaba – jednom napravljen kao kineski hibridni klon Amazona i Ebaya – idućih godina će uložiti deset milijardi eura u istraživački rad zajedno s najboljim ljudima s elitnih američkih sveučilišta. Alibaba širom svijeta zapošljava 25.000 inženjera i znanstvenika.

Uz to se sa Zapada sve češće vraćaju znanstvenici kineskih korijena koji donose veliko znanje. Većini, kaže Ives, nije samo do novca.

„Mnogi vjeruju da u Kini mogu svojoj kreativnosti dati više oduška jer tamo nema toliko restrikcija." To, dodaje naša sugovornica, važi i za brojne zapadne stručnjake koji novi život započinju u Kini.

U proljeće prošle godine je Eric Schmidt, šef koncerna Alphabet u kojem je i Google, upozorio da će Kinezi dominirati na području umjetne inteligencije. Kina bi na tom području mogla preuzeti primat do 2030. godine, rekao je on.

„Vjerujte mi, ti Kinezi su odlični", dodao je Schmidt, na jednoj konferenciji u Washingtonu koju su pratili važni ljudi iz američke politike, gospodarstva i vojske.

Nema zemlje na svijetu koja više ulaže u istraživanja od Kine. Prema navodima Mercator instituta za kineske studije, Kina je 2016. uložila 2,1 posto svoga BDP-a u istraživanja, što je više od 230 milijardi dolara. Za 2020. je planirano povećanje tog udjela na 2,5 posto.

No Jaqueline Ives kaže da čak ni Kina ne može ostvariti sve što je zacrtano u Pekingu.

„Vrlo, vrlo je ambiciozna namjera da se čitava kineska privreda automatizira i digitalizira. Ali kada se ode tamo i zađe u tvornice, mnoge su i dalje na razini Industrije 2.0. Ništa tu ne pomaže ako u pogon stavite jednog industrijskog robota. Postoji raskorak između ambicioznih ciljeva Vlade i stanja na terenu."

 Medvescak