SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
NOVA ERA
 
Klimatske promjene: Švedska postaje vinska meka
Autor/izvor: SEEbiz / tportal
Datum objave: 16.07.2017. - 07:50:59
ZAGREB - Zbog mraza, tuče, poplava, vrućina, suša i požara uzrokovanih klimatskim promjenama čuvene vinske regije u posljednje vrijeme gube više od 10 milijardi američkih dolara godišnje. U nekim vinogradima francuske Burgundije i talijanskog Pijemonta u posljednje četiri godine potpuno je uništeno 50 do 90 posto loze.

Ali zbog viših temperatura i rastućeg broja sunčanih dana na sjeveru se rađa nova vinska regija!

- Od ovoga se vinogradi i voćnjaci neće oporaviti, govori zdvojno vinogradar iz Petrovskog, prebirući na svom trsju teško ranjene grozdove nakon katastrofalne tuče veličine oraha koja je prije desetak dana pogodila to zagorsko mjesto zajedno s Desinićem, Pregradom i dijelom Krapine. Od nevremena je stradala Slavonija, u lipnju je bjesnilo u Istri i na Krku, gdje nije?

Malo sjevernije, među švedskim vinogradarima veselje. Brežuljci u blizini Malmea prije podsjećaju na njemački vinogradarski raj Mosel uz Rajnu ili španjolsku Riohu, nego na hladnu švedsku pustoš. Zbog više temperature i rastućeg broja sunčanih dana uslijed klimatskih promjena na sjeveru se rađa nova vinska regija!

Kad čuju za domaće vino, većina samih Šveđana još misli da je riječ o šali ili lošoj imitaciji mediteranske kapljice, no restoran s Michelinovom zvjezdicom u Göteborgu već nudi fin izbor buteljica iz jednog od prvih domaćih podruma iz Malmea vinarske obitelji Hakan Hansson.

- U ljetnoj sezoni redovito dobivamo mjesec dana više sunca, hvali se zadovoljni Hansson.

U svom vinogradu Hällakra vinogradar Hansson na šest hektara površine uzgaja 20.000 komada loze.

Zahvaljujući klimatskim promjenama možda će i na vaš stol vrlo skoro dospjeti koja buteljica švedskog sivog pinota. Sele li se doista u skoroj budućnosti francuski, španjolski, njemački i talijanski vinogradi na sjever?

Nema vinske regije koja u posljednje doba nije izložena ekstremnim vremenskim ili prirodnim katastrofama, a mraz, tuča, poplave, vrućine, suše i šumski požari svake godine su sve žešći, zbog čega industrija vina u zadnje vrijeme prema konzervativnim procjenama godišnje gubi više od 10 milijardi američkih dolara.

Katastrofa u Petrovskom tek je mrvica onoga što je prošle godine pogodilo velike svjetske vinarske sile. Zbog smrzavanja i tuče talijanski su vinari 2016. izgubili 4,9 milijardi litara vina, zbog mraza, tuče i oluja Francuzi su ostali bez 4,2 milijarde litara, Španjolska bez 3,8, Australija bez 1,25 milijardi litara.

Ovo su podaci europsko-australskog tima stručnjaka na čelu s australskim geofizičarom Jamesom Daniellom iz njemačkog Instituta za tehnologiju Karlsruhe, koji istražuje kako klimatske promjene utječu na vinsku industriju. Svoje su izvješće podnijeli i na nedavnoj Godišnjoj konferenciji Europske unije za geoznanost (EGU) u Beču.

U svom su istraživanju obuhvatili 7500 vinskih regija u 131 zemlji, a prema njihovim podacima, sve više stradaju mediteranski i srednjoeuropski vinogradi. Zbog ekstremnih vremenskih uvjeta najvećim su rizicima u svijetu trenutačno izložene vinske regije Mendoza i San Juan u Argentini, Kakheti i Racha u Gruziji, Cahul u Moldaviji, sjeverozapadna Slovenija, Yaruqui u Ekvadoru i Nagano u Japanu. Prošle zime u Europi mraz je poharao vinograde u Slovačkoj, BiH, Srbiji, Mađarskoj, Austriji i Češkoj. Zbog tuče i mraza francuska regija Burgundija i talijanski Pijemont pretrpjeli su katastrofalne gubitke, od 2012. do 2016. u nekim je vinogradima potpuno uništeno 50 do 90 posto loze. I u ostalim dijelovima svijeta tuča pohara vinograde barem jednom godišnje.