SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
ZDRAVSTVO
 
Kujundžić će dobiti više novca, ali mora riješiti dugove
Autor/izvor: SEEbiz / Jutarnji list
Datum objave: 30.09.2018. - 15:43:54
ZAGREB - Kako povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje ide suprotno od smjera općeg poreznog rasterećenja, pri čemu je izazvalo i prilično velik gnjev poslodavaca, ipak je, koliko se može saznati, postignut određeni kompromis s ministrom Kujundžićem.

On je do sada imao malo radikalnije ili politički teže prihvatljive ideje o tome kako povećati prihode sustava, a rashodima se i nije osobito bavio. No, prema neslužbenim informacijama, od ministra zdravstva sada se očekuje da napokon prione na posao reorganiziranja sustava.

To uključuje i jasnije definiranje prihoda, s obzirom na trajne nesporazume oko potraživanja Ministarstva zdravstva prema proračunu. Jedan od razloga gomilanja dugova u zdravstvu, tvrdio je Kujundžić, jest činjenica da proračun ne izvršava svoje obveze, piše Jutarnji list.

Tako je, primjerice, prošle godine, kada je dug zdravstva riješen uplatom Ministarstva financija dodatnih 1,267 milijardi kuna, Kujundžić rekao da je to po osnovi “zakonske obveze države”.

Prema sadašnjoj strukturi prihoda, kroz doprinose dolazi oko 80 posto prihoda zdravstva, ali ono se oslanja i na druga davanja. Među ostalim, to su prihodi od poreza, i to od PDV-a, dijela trošarina na duhanske proizvode (32 posto), zatim doprinosi za zdravstvo za nezaposlene osobe (5 posto) i za mirovine ispod definiranog iznosa.
Država je, primjerice, preuzela i trošak pedijatrijske skrbi, ali problem je u tome što je vrlo teško odrediti što pripada u te usluge i koliko one koštaju.

- Iznos tih potraživanja zapravo je teško definirati, u suprotnom bi samo Ministarstvo zdravstva sigurno pokrenulo određene procedure prema Ministarstvu financija - kaže jedan državni dužnosnik upućen u ovu problematiku.

Prema dosadašnjim procjenama, na temelju tih zakonskih obveza, proračun dostavi HZZO-u oko 2,5 milijardi kuna, ali ga istodobno zakine za oko 1,5 milijardi kuna, upravo onoliko koliko sustavu godišnje nedostaje.

U svakom slučaju, pri izmjeni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju Ministarstvo financija inzistirat će na tome da se jasno definiraju ili raščiste te obveze proračuna, što u suštini znači da će ministar zdravstva morati “zaboraviti” i na sporni dug. U Ministarstvu zdravstva tek kažu da je zakon u izradi, ali da još ništa nije konačno definirano, pa ne žele ni izlaziti s detaljima.

Kada je najavio donošenje zakona krajem lipnja, ministar Kujundžić je rekao da bi on trebao “pridonijeti financijskoj stabilizaciji zdravstvenog sustava”, a ujedno osigurati da se zadrži njegova dostupnost i kvaliteta. Uz ostalo, najavio je da bi novi zakon trebao dati dogovore i na pitanja kako urediti dodatno zdravstveno osiguranje, što će biti s policama obveznog osiguranja te hoće li se uvoditi tzv. preventivne takse kroz podizanje cijena cigareta i alkoholnog pića itd.

Također, rekao je, raspravljat će se o standardizaciji i katalogu usluga koje će se pokrivati iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Zakon koji će biti donesen do kraja godine, najavio je Kujundžić, izazvat će “brojne kontroverze, tumačenja i vapaje”.

Ipak, dosadašnje iskustvo sugerira da je ministar često odvažan na riječima, ali ne i na djelima, pa konkretni pomaci i dalje izostaju. Stoga su mnogi poprilično skeptični i kada je riječ o konačnom zauzdavanju kako rashodne, tako i prihodne strane proračuna.
Tako se jedan makroekonomist prisjeća slučaja kada se HZZO izdvajao iz sustava državne riznice 2015. godine.

Dok su oni iz sustava zdravstva jako pozdravljali taj korak, ljudi koji se bave financijama upozoravali su na moguću slabiju kontrolu. No, iz zdravstva su onda stigla obećanja da će u slučaju izdvajanja HZZO-a iz Zakona brisati članak 82. koji definira plaćanje doprinosa za posebne skupine, što znači da bi sustavu pripalo oko 1,1 milijardu kuna manje. Međutim, to se nikad nije dogodilo.

Nastavljena je praksa prema kojoj otprilike jednom godišnje Koordinacija veledrogerija najavi moguću nestašicu lijekova zbog dugovanja bolnica za lijekove, ponovno se podsjeti na dugove zdravstva i Ministarstvo zdravstva pronađe vatrogasno rješenje.