DiWagner
SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
TREND
 
Lani manje istospolnih brakova u Hrvatskoj
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 04.04.2017. - 07:58:13
ZAGREB - Broj istospolnih brakova u Hrvatskoj lani je osjetno pao u odnosu na godinu prije, iščitava se iz izvješća o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2016. godinu u kojoj je sklopljeno 66 životnih partnerstva.

U Hrvatskoj je od kolovoza 2014. godine, kada je na snagu stupio Zakon o životnom partnerstvu, do kraja 2015. godine sklopljeno 108 partnerstva, u prosjeku 6,4 mjesečno, dok je prošle godine mjesečno sklopljeno 5,5 partnerstva.

Pravobraniteljica Višnja Ljubičić navodi da lani nije bilo prepreka u provedbi zakona, no ukazuje na nedovoljnu učinkovitost zaštite fizičkog integriteta osoba istospolne orijentacije i suzbijanja kaznenih dijela motiviranih mržnjom prema toj skupini.

Povorke ponosa bez provokacija

Prema evidenciji Ministarstva pravosuđa, lani su pokrenuta četiri nova postupka vezana za kazneno djelo zločina iz mržnje motivirana predrasudom na temelju spolne orijentacije, dva su završena osuđujućom presudom, a dva još traju.

MUP-ovi podaci govore da je lani evidentirano 35 kaznenih djela motiviranih mržnjom, a tri su bila motivirana mržnjom prema osobama istospolne orijentacije.

Sustav zaštite slobode javnog okupljanja i izražavanja spolnih i rodnih manjina uzorno je funkcionirao, sve Povorke ponosa prošle su bez vidljivih izraza netrpeljivosti i očiglednih provokacija, konstatira pravobraniteljica.

Ured pravobraniteljice lani je radio na 2757 predmeta, što je oko 12 posto više u odnosu na 2015. Zadržao se trend povećanja broja individualnih pritužbi, a žale se većinom žene, najviše na područje rada i socijalne sigurnosti.

Trećina žena starijih od 54 godine ne radi

Ljubičić opetovano upozorava na izuzetno nisku stopu zaposlenosti žena u zreloj dobi. Naime, trećina radno sposobnih žena starijih od 54 godine ne radi, što dovodi do velikog rizika od siromaštva i njihove socijalne isključenosti.

Hrvatsko tržište rada i dalje je spolno segregirano, žene čine jedva 15 posto uprava trgovačkih društava i 20 posto nadzornih odbora. Istodobno, glavnina kućanskih i obiteljskih obveza i dalje je na ženama.

Najveći broj muškaraca na rutinske kućanske poslove tjedno potroši onoliko vremena koliko ga najveći broj žena troši dnevno, pokazuje istraživanje koje je pravobraniteljica provela na uzorku od 600 žena u dobi od 18 do 65 godina.

Neočekivan pad broja očeva na rodiljnom dopustu

Analiza korištenja rodiljnih i roditeljskih potpora pokazala je neočekivani pad broja očeva koji su koristili rodiljni dopust (158 muškaraca ili 0,24 posto) i roditeljski dopust (1930 muškaraca ili 4,4 posto).

Kako postojeća zakonska rješenja nisu dala povoljne učinke, hitno treba potražiti nova i učinkovitija, ističe Ljubičić koja drži da bi "pravi izazov" bio uvođenje očevog dopusta.

Smatra da će mjera novčane pomoći za roditelje odgajatelje, kakva se prakticira u Zagrebu, imati negativan učinak na žene, posebno na njihov položaj na tržištu rada i općenito u društvu. Tom mjerom, koja je stupila na snagu u rujnu 2016., jednom od roditelja koji brine za najmanje troje djece omogućuje da mjesečno dobije pomoć u visini prosječne mjesečne plaće.

Grad Zagreb lani je zaprimio 2239 zahtjeva za tom vrstom pomoći, od čega su 1987 (88,7 posto) predale žene. Pozitivno je riješen 1761 zahtjev, od čega 1584 (90 posto) u korist žena.

Dodatni je problem što mjera novčane pomoći za roditelje odgojitelje nije implementirana u ukupnost ekonomskih, socijalnih i rodnih politika, navodi Ljubičić, koja je svoje godišnje izvješće poslala Hrvatskom saboru.