SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
PREGLED GODINE
 
Likovnu scenu u 2017. obilježile velike izložbe i retrospektive hrvatskih umjetnika
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 25.12.2017. - 10:16:11
ZAGREB - Izložbena likovna scena u Hrvatskoj i u protekloj je godini bila vrlo živa, uz velike projekte poput izložbe "Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900", muzeji i galerije tradicionalno su priređivali monografske i retrospektivne izložbe istaknutih hrvatskih umjetnika.

"Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900." bila je ujedno vrhunac austrijsko-hrvatskog bilateralnog projekta - izložba je najprije postavljena u Klovićevim dvorima te s malim izmjenama i u galeriji bečkog dvorca Belvedere.

S djelima Gustava Klimta, Kolomana Mosera i Karla Molla te Vlahe Bukovca, Tomislava Krizmana i Ivana Meštrovića prvi je put istodobno predočeno stvaralaštvo zagrebačkih i bečkih protagonista secesije na području slikarstva, skulpture, arhitekture i primijenjene umjetnosti, ukazujući na podudarnosti i razlike tih dvaju gradova na razmeđu stoljeća.

U sklopu projekta "Godina kulture Austrija - Hrvatska 2017" bilo je ostvareno više od 100 kulturnih priredbi samo u Austriji, a obje su se zemlje predstavile u partnerskoj zemlji s brojnim, dobro posjećenim izložbama, koncertima, predavanjima, književnim večerima, simpozijima, kazališnim gostovanjima.

Na veliko zanimanje medija i publike naišla je i bečka izložba ulja na platnu, akvarela i pastela "Hommage a Nasta Rojc", posvećena toj istaknutoj hrvatskoj slikarici prve polovice 20. stoljeća, a zapažene su bile i izložbe suvremenog slikara Zlatka Kesera te akademkinje Nives Kavurić-Kurtović iz privatne zbirke "Ars Croatiae" austrijskog kolekcionara i promicatelja hrvatske umjetnosti Alfreda Brogyanyia

Galerija Klovićevi dvori, koja je obilježila 35 godina izložbenog djelovanja, imala je ove godine i retrospektivu "Misterij metamorfoza" Dimitrija Popovića, na kojoj je s oko 350 djela tog uglednog slikara, kipara, grafičara, dizajnera i literata.

Velika Popovićeva retrospektiva priređena je tri desetljeća nakon njegove prve retrospektive u Umjetničkome paviljonu u Zagrebu, i bila je dosad najcjelovitije predstavljanje pola stoljeća njegovog umjetničkog stvaralaštva.

Klovićevi dvori priredili su, među ostalim, veliku retrospektivu Vaska Lipovca, s oko 250 skulptura, slika, grafika, crteća, reljefa i instalacija, koji svjedoče o medijskoj i poetskoj raznolikosti bogatog opusa tog hrvatskog umjetnika.

Zapažene su i retrospektiva strip autora Edvina Eddyja Biukovića, izložba "Strasna ljepota" iz opsežne zbirke galeristice, mecene i kolekcionarke Dagmar Meneghello te izložba "Vjetrovi sjene" ilustratora, redatelja i umjetnika Zdenka Bašića.

Godinu u MUO obilježili venecijanski umjetnici i donacije

Proteklu su godinu u Muzeju za umjetnost i obrt obilježile izložbe "Barokni sjaj Venecije – Tiepolo i suvremenici" te nekoliko važnih donacija.

S četrdesetak odabranih djela baroknog venecijanskog slikarstva iz Pinakoteke grada Vicenze izložba "Barokni sjaj Venecije" bila dosad najcjelovitiji prikaz venecijanskog baroknog slikarstva u Hrvatskoj.

Uz Giambattistu Tiepola, kao najistaknutijeg protagonista 'galantnog stoljeća', bili su tu ostali predstavnici venecijanskog slikarskog kruga 18. stoljeća, njegova sina Giandomenica, Gimabattiste Piazzette, Marca i Sebastiana Riccija, Giambattiste Pittonija, Francesca Avianija, Giuseppea Zaisa, Elisabette Marchioni i mnogih drugih.

Tom je izložbom MUO zaokružio svoj uspješan ciklus izložbi posvećenih talijanskim umjetnicima 17. i 18. stoljeća - uz Caravaggiovu "Večeru u Emausu" iz milanske Pinakoteke Brera i Guercinova djela iz Pinakoteke u Centu na izložbi "Svjetlo baroka".

Za kraj godine MUO je priredio još jednu atraktivnu izložbu "Balet i strast", s predmetima iz donacije britansko-hrvatskog baletnog umjetnika Jelka Yureshe, na kojoj su prvi put bili predstavljeni raskošni kostimi dizajnirani za njega i njegovu životnu i plesnu partnericu Belindu Wright.

Uz pomoć kostima, baletnih papučica, nakita, ukrasa za kosu, plakata, naslovnica časopisa i raznih umjetnina izložba donosi priču o tome kako je dječak iz Zagreba, Željko Jureša - kasnije Jelko Yuresha, postao jedan od najistaknutijih britanskih baletnih umjetnika.

Na samom kraju godine MUO je predstavio i novu sliku svog Stalnog postava, dosad nepoznato remek djelo - ulje na platnu "Bogorodica s djetetom" kasnorenesanskog slikara Andrije Medulića Schiavonea, koje je u zagrebački muzej stiglo zahvaljujući Dinku Podrugu, uglednom psihijatru iz New Yorka.

Umjetnički paviljon i strast stvaranja s Fundacijom Maeght

Kao najvažnije ovogodišnje događanje u Umjetničkom paviljonu održala se skupna izložba nekih od najvećih imena likovne umjetnosti 20. stoljeća, "Strast stvaranja: remek-djela iz zbirke Fundacije Maeght".

Izložba je predstavila djela Chagalla, Picassa i Miroa te prvi put i dvadesetak djela Georgesa Braquea, na svojevrsnoj maloj retrospektivi koja prati razvoj njegova djela od početka stoljeća do polovice šezdesetih 20. stoljeća te još dvadesetak autora koje nikada nisu bili izloženi u Hrvatskoj,

Hrvatska publika imala je priliku premijerno vidjeti umjetnike koji se mogu pronaći u svim pregledima povijesti moderne i suvremene umjetnosti, poput Valeria Adamija, Barbare Hepworth, Pierrea Soulagesa, Jörga Immendorffa, Erroa , a prvi put su predstavljeni i američki umjetnici, Alexander Calder, Sam Francis, Ellsworth Kelly i Paul Jenkins.

Sa 64 slika, skulptura, litografija, grafika i crteža izložba prati razvoj cijele europske likovne scene, te od kubizma i ekspresionizma do apstraktne umjetnosti svjedoči o strasti koju je osnivač fundacije Aime Maeght imao prema umjetnosti, ali i strasti samih umjetnika koji su mu pomagali izgraditi Fundaciju.

Muzej suvremene umjetnosti svoju je veliku retrospektivu ove godine posvetilo hrvatskom arhitektu i umjetniku Vjenceslavu Richteru.

Na izložbi "Buntovnik s vizijom", koja je s više od dvije stotine radova u cijelosti predstavila njegov opus, Richter je prikazan kao umjetnik i arhitekt koji je djelujući na različitim područjima, od likovnosti do teorijskih istraživanja imao jednu misao - sudjelovati u stvaranju boljeg i humanijeg svijeta.

Njegovo je stvaralaštvo predstavljeno putem maketa i nacrta najvažnijih arhitektonskih projekata, skulptura, crteža, grafika i slika, posuđenih iz dvadesetak institucija, muzeja, arhiva i privatnih kolekcija.

Bila su tu su i njegova najvažnija ostvarenja s područja primijenjenih umjetnosti, dizajna i kazališne scenografije, neki od njegovih najranijih projekata namještaja te djela koja svjedoče o povezanosti arhitekture i likovnosti, što je prikazano kroz cikluse radova sistemske skulpture, slikarstva i grafike.

U MSU se održala još jedna važna retrospektiva - Brace Dimitrijevića, pionira konceptualne umjetnosti, na kojoj su obuhvaćene sve najvažnije faze njegova stvaralaštva, od samih početaka s kraja šezdesetih godina do danas.

Izložba je na dva kata muzeja predstavila 160 radova, velike instalacije, monumentalne fotografije, video uratke, od najranijih radova, "Slučajnih prolaznika" predstavljenih dosad u mnogim svjetskim metropolama, do najnovijih, kreiranih posebno za izložbu, poput slikarskog ambijenta Lascaux 3000.

Kao znak zahvalnosti na vrijednim donacijama Moderna galerija u Zagrebu predstavila je na izložbi veliki dio slikarskog opusa Slavka Šohaja, stotinjak umjetnikovih ostvarenja nastalih u razdoblju od ranih tridesetih do kasnih devedesetih godina.

Izložene su uljene slike, studije, crteži i grafike, najvećim dijelom iz donacije umjetnikove udovice Hede Šohaj 2016., kao i iz ranijih umjetnikovih donacija Modernoj galeriji 1999. i 2000. te ponešto iz starijeg fundusa MG te nekoliko djela iz drugih muzejsko-galerijskih institucija, kolekcija i pojedinih vlasnika.

Tesla na izložbi u Domu hrvatskih likovnih umjetnika

Uz veliku aktivnost tijekom cijele godine, s nizom izložbi domaćih i inozemnih suvremenih umjetnika u svim prostorima Meštrovićeva paviljona, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika nedavno je otvorilo veliku multimedijsku izložbu "Nikola Tesla – Mind from the Future".

Riječ je o interaktivnom projektu koji u spletu video projekcija, računalnih igara, svjetlosnih instalacija, holograma donosi priču o znanstveniku koji je svojim izumima izmijenio tijek povijesti, ali i o utjecaju koji je taj osebujni vizionar i humanist imao na suvremene umjetnike,

Postav se sastoji od tri dijela, a kružni prostor galerije postao je Hotel Budućnosti, po uzoru na nikad realizirani Gaudijev projekt Hotel Attraction, u kojem "živi" Teslin um, ali i mnogi drugi njegovi i naši suvremenici.

Galerija Prsten postala je mjesto gdje se krosmedijski dokumentarni film "Mehaničke figure – inspirirani Teslom" Helene Bulaje Madunić rastvara u prostornu galerijsku instalaciju koja vodi posjetitelje od Teslinih rodnih Smiljana i školovanja do odlaska u Europu i New York.

U galeriji PM isto je djelo, predstavljeno diljem svijeta u proteklih jedanaest godina, prikazano kroz galeriju portreta klasika suvremene umjetnosti poput Marine Abramović, Lori Anderson i Terryja Gilliama koji govore o Tesli.

Središnji prostor, galerija Bačva, predstavlja za izložbu nastala djela suvremenih hrvatskih umjetnika različitih generacija nadahnutih Teslom, među kojima su Ida Blažičko, Vitar Drinković, Nikola Vudrag, Pero Jelisić, Alma Trtovac, Ivana Ožetski, Patricija Purgar i Janko Ivčić, Alana Kajfež, Mile Blažević i Ivan Kujundžić.

Na Venecijanskom bijenalu, 57. međunarodnoj izložbi vizualnih umjetnosti, domaću su umjetnost s radovima Tine Gverović i Marka Tadića predstavile dvije suvremene hrvatske umjetničke pozicije, objedinjene pod nazivom "Horizont očekivanja".

Ovogodišnja deseta HT nagrada za hrvatsku suvremenu umjetnost bila je dodijeljena Igoru Grubiću, za njegov poetsko-eksperimentalni video rad "Spomenik", kojim ukazuje na potrebu očuvanja spomenika NOB-a.

Grubićev rad strukturiran je kao niz od devet portreta spomenika u različitim fazama propadanja, koji su tek dio mnogih koji su zapušteni devedesetih godina i promatrani isključivo kroz ideološku prizmu bivše države.

Muzeji u tvornicama traže nove prostore za svoju djelatnost

Otvorenjem retrospektive Tomislava Gotovca "Anticipator kriza - Kuda idemo ne pitajte" u Rijeci je otvoren novi prostor Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Rijeka (MMSU), u kompleksu bivše tvornice Rikard Benčić u Rijeci

Muzej je smješten u tzv. H-objekt nekadašnje tvornice Rikard Benčić, nazvane prema tlocrtnom obliku građevine i prostire se na 1550 četvornih metara prizemlja i prvog kata. Prostor je uređen minimalno i zadržano je ozračje industrijskog pogona, prema projektu arhitekta Dinka Peračića.

U još jednu bivšu tvornicu - Tvornicu duhana Zagreb u Klaićevoj želio bi s Gornjeg grada preseliti Hrvatski povijesni muzej, povodom čega je otvorio izložbu "Nedostupna baština - tajne čuvaonica Hrvatskog povijesnog muzeja".

Njome se nastoji ukazati na potrebu da se zbog manjka prostora za adekvatno čuvanje muzejske građe i izložbenu djelatnost, taj muzej što prije preseli u novi prostor, s obzirom da se prostire na vše od dvije tisuće četvornih metara, a izložbe se postavljaju na samo 240 četvornih metara.

Kroz sedam tematskih cjelina - politika, gospodarstvo, svakodnevica, obrazovanje, znanost, kultura i mediji, izložba predstavlja 216 predmeta, mali dio fundusa Muzeja koji je u Matoševoj ulici privremeno još od 1959. godine.

Muzejska djelatnost trebala bi se uskoro definirati prema novom prijedlogu Zakona o muzejima, koji je prošao javnu raspravu, a kojemu je glavni cilj jasno razdvojiti i precizno urediti djelatnost javnih muzeja te učiniti lakšim osnivanje manjih muzeja i zbirki, uključujući i uređenje pitanja muzeja vjerskih zajednica.

Tim se zakonom nastoji i potaknuti međumuzejsku posudbu, a sustav napraviti liberalnijim, u cilju bolje prezentacije kulturne baštine, a njegov važan element je i rok koji sve muzeje obvezuje na inventarizaciju do kraja 2020. godine.

Zakonom je precizno određen odnos Upravnog vijeća, ravnatelja muzeja, djelovanja stručnog vijeća, predviđa se osnaživanje uloge ravnatelja u upravnom smislu riječi, a Upravno vijeće će zamijeniti dosadašnje muzejsko vijeće.

Likovna scena ostala je u prošloj godini bez nekoliko istaknutih umjetnika, među kojima su i Vjekoslav Vojo Radoičić, hrvatski slikar, grafičar, ilustrator, scenograf, kipar te likovni umjetnik Gorki Žuvela.

 Medvescak