SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
STIL
 
Modni stručnjaci: Hrvati nemaju svoj modni stil
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 21.04.2014. - 14:37:12
ZAGREB - Modni stručnjaci slažu se da se hrvatski građani, bez obzira kolika je kriza, jako dobro odijevaju, ali da nemaju svoj modni stil te naglašavaju da je mnogima, kao i u većini tranzicijskih zemlja, glavna boljka kupovina odjevnih predmeta s logom i copy paste stil.
Modni kritičar i stručnjak Nenad Korkut smatra da ljudi u Hrvatskoj neobično dobro žive s obzirom na ekonomsku i socijalnu situaciju u društvu, a slično je, kaže, i s odijevanjem: "Naši ljudi majstori su uspješnog stilskog sklapanja odjeće i jako su dobro 'zrihtani' ".

Tu, međutim, Korkut vidi i minus.

"Ponekad imam osjećaj da previše pažnje polažu na odijevanje. Odijevanje je bitno kao nadgradnja, kao igra, no postoje temelji od kojih moramo krenuti, poput obrazovanja, kulture i putovanja. Svatko tko doista ima stila novac će najprije potrošiti za to, a tek potom na modu. Naravno, tko ima novca možda si može priuštiti sve. No, imam osjećaj da ljudi u nas zanemaruju kulturu i žele sebe prezentirati više 'na van' umjesto da rade na unutarnjim kvalitetama. Neki su previše 'napirlitani' i trude se zadovoljiti samo izvanjske kriterije". "Osim toga", dodaje Korkut, "u vrijeme krize bitna je skromnost".

Glavna urednica web magazina ItGirl.hr Dubravka Prpić-Znaor smatra da Hrvati nemaju modni identitet kao što ga imaju Talijani, Francuzi pa i Norvežani, no to ne znači, dodaje, "da naše cure i dečki nisu kreativni na modnom planu".

"Na našim se ulicama itekako mogu naći zanimljivi modni osobenjaci. No, kad gledamo površinski, tu se pojavljuju neki diktati, poput sveprisutnih ružnjikavih čizama ili natikača s rupama koje ćemo, nažalost, uskoro opet gledati na ulicama, dodaje Prpić-Znaor.

Može li se odrediti hrvatski modni stil?

Kad je riječ o hrvatskom stilu odijevanja, Znaor smatra da se stil u Hrvata ne može točno odrediti.

"Malo je talijanski, malo francuski, malo američki, malo japanski... Svega tu ima, ne možemo ga točno odrediti. Nemamo vlastite dizajnere čiju si pret-a-porter odjeću može priuštiti "običan" čovjek. Zasigurno bi mnogi kupovali suknje od dizajnera kad bi je mogli prodavati po cijeni od 400 kuna", rekla je.

"Stil je nešto što imamo ili nemamo. S njime se rađamo ili ne. Ipak, stil se djelomično može i naučiti, a kako se odijevati sa stilom reći će vam školovani stilist koji će predložiti boje i krojeve ovisno o boji kose, očiju, konstituciji i drugim osobnostima. S druge strane, imati stila je znati izabrati najbolje, znati stati s kombiniranjem", ističe Prpić-Znaor.

Primjećuje, međutim, da sve više žena ide korak naprijed, miješaju stilove i rade na osobnom stilu, uživaju u tome, odnosno kombinacije "kroje" po sebi i vlastitom ukusu.

Na pitanje možemo li definirati hrvatski stil, Korkut odgovara:

"Ne na onaj način kao kad govorimo o Talijanima ili Francuskinjama. U muškoj modi lako je prepoznati Talijane jer oni imaju poseban način odijevanja, jako su šik, način na koji su im skrojena odijela, kako ih kombiniraju s cipelama, baš kao i stil Francuskih žena".

"Nemamo stil koji bi bio karakterističan i prepoznatljiv za Hrvatsku, ali zbog toga ne trebamo biti nesretni. I puno veće i moćnije zemlje poput Njemačke ga nemaju iako imaju puno slavnih dizajnera i top modela. Italija i Francuska su specifične i njegovale su estetiku kroz povijest. Tu su i Španjolci koji su jedini u Europi uspjeli nametnuti svoj folklor modnim trendovima".

Logo i copy paste stil vs. osobnost i individualnost

"Smiješno mi je kad netko kaže: 'Pa to je Prada ili to je Gucci. Kako ti se to ne sviđa?'", navodi Korkut.

Neupitno je da su to dobre firme i da je riječ o kvalitetnoj odjeći, no nikada me neće fascinirati netko tko to nosi samo zato jer je Prada ili Gucci. Bitno je kako sebi prilagoditi odjevni stil, a da li je to nešto s Hrelića ili je 'couture', doista nije bitno. To ovisi o nečijem društvenom ili materijalnom položaju, ali stil se sigurno ne kupuje tako što će se kupiti jedan odjevni predmet. No, nažalost, ljudima koji imaju novca, a ne stila, bitno je samo ono što se vidi na van, da ljudi to prepoznaju, da se vidi logo. Hrvatska tu nije iznimka. Tako je i u svim drugim tranzicijskim zemljama", ustvrdio je Korkut.

Kod mladih ga smeta što nemaju dovoljno "modnog personalityja". Mladi ljudi, pogotovo djevojke, vole modu i prate je putem Interneta i časopisa, no, čast iznimkama, mislim da nisu dovoljno kreativni. Smatram da mladost mora biti originalna i svoja, pa makar to bilo i krivo. Uvijek ću radije pogledati mladu osobu koja ima svoj modni personality i koja je drugačija, od onih curica s istim štiklama, istim noktima, istim frizurama.

Urednica magazina ItGirl.hr Dubravka Prpić- Znaor ističe da se ljudi vole poistovjećivati s nekom grupom, subkulturom, trendom.

"Svi smo mi dio društva i to otkrivamo upravo načinom odijevanja. Veliki brandovi dio su tog momenta - modna kuća koja izvrsno koristi neki znak i jasno ga pozicionira na tržište, privlači ljude koji se žele uklopiti u njezinu sliku", kaže Prpić- Znaor. No, naglašava, danas se više nego ikad ističe individualnost i originalnost. To znači da biramo odjeću prema vlastitim preferencijama, a ne kopiramo nečiji stil odnosno da ne kupujemo što nam se sugerira, već "po želji i što nam paše".

Ako je primjerice "u trendu" suknja s pliseom, vjerojatno će je nuditi većina dućana i većina će je kupiti, ali je druga priča kako će to kombinirati. Moda je biznis i najlakše je "štancati" slične stvari koje će mnogi prihvatiti jer su moderne, a inače ne bi, kaže Prpić-Znaor.

Napominje da je moda odnosno kultura odijevanja način na koji ljudi ističu vlastitu pripadnost i da je ono što nosimo na sebi izvrstan jezik kojim poručujemo u kojemu društvu želimo biti ili kojemu već pripadamo. Odijevanje je maska, pa se prema tome ljudi putem toga lako svrstaju u određene skupine ili supkulture. "Čak i oni koji kažu da im nije stalo do mode, zapravo odijevanjem šalju jednu poruku, makar i nesvjesno", kaže Prpić Znaor.

Dizajneri i modna industrija - zašto u Hrvatskoj moda nije biznis?

"Kada bi se ljudi oblačili kao što predlažu naši modni dizajneri, bio bih jako sretan", kaže Korkut i naglašava da u Hrvatskoj ima puno talentiranih mladih dizajnera, no i onih srednje generacije ili starijih, koji su vrlo autorski orijentirani.

Najsretniji sam kad čujem da neki domaći kreator može živjeti od svog rada pa makar mi se možda i ne sviđa njegov dizajn, ističe Korkut. No, problem je u tome što nemamo modnu industriju koja bi pratila talent naših dizajnera, a dosadašnji pokušaji suradnje s pret-a porterom sveli su se, kaže, tek na sitne kolekcije.

S njim se slaže i Dubravka Prpić Znaor.

"Moda jednostavno nije u fokusu našeg gospodarstva, tvornice se gase, a dizajneri, čak i oni s vrhunskim talentom, uglavnom jedva žive od svog rada. Da bi Hrvatska dobila modni identitet, koji na kraju donosi i pozitivnu ekonomsku sliku, to bi trebala biti akcija koja kreće od politike", smatra Prpić Znaor.

Osim toga, Hrvati su više slijedili modne uzore kroz desetljeća, nego što su to sami bili. Tako mnogi i danas radije kupuju svjetske modne brandove i kopiraju svjetske zvijezde uzimajući ih za modne uzore. Zato bi, predlaže, sada bilo zabavno poigrati se s našom bogatom etno modom i krenuti s planskim razvojem koncepta hrvatskog modnog predstavljanja.

Sa stajališta profesora sociologije mode

Profesor sociologije mode na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Žarko Paić napominje da ono što se viđa u Hrvatskoj danas nije ni po čemu ispod razine onoga što određuje suvremenu modu nekih drugih zapadnih društava.

"Nismo ni isti niti različiti u suvremenoj modi", ističe Paić.

"Kao i u umjetnosti, tako i u modi: postoje samo i jedino kreativni pojedinci i skupine s kojima nastaje novi svijet, novi "stil", a drugi ga nužno i bez prisile slijede, a da time nisu izgubili svoj identitet", navodi Paić podsjećajući pritom na najveću ikonu pop-kulture i mode druge polovine 20. stoljeća Davida Bowiea.

"Od radikalne razlike do neprestanih preobrazbi identiteta, od glam-rocka do visoke dekadencije, Bowie predstavlja savršeno utjelovljenje onog najkreativnijega u vizualnoj kulturi".

Paić je podsjetio i na početke mode i utemljitelja sociologa mode, njemačkog teoretičara Georga Simmela koji je još na početku 20. st. ustvrdio da je moda proces društvene integracije i kulturalne diferencijacije.

"U 'modernoj modi', koja traje od 1800. do 1960-ih, svi oponašaju odijevanje visoke klase. Od 1960-ih i nastanka antimode, kada subkulture određuju smjer odijevanja, više nema "stilova". Postoje samo pokreti demokratskoga načina života primjerenoga masovnome društvu potrošnje. Stoga, oponašanje nije znak nekreativnosti. Iz njega proizlazi nužnost razlikovanja prama statusu, spolu, estetskim ukusima i kulturnim preferencijama. Mogućnost izbora postaje temeljnim demokratskim načelom zapadne demokracije. Tek će od 1990-ih i razdoblja ulaska u epohu suvremene mode sve postati raznoliko i ujedno isto, ekscentrično i jednoliko zahvaljujući temeljnoj značajki globalnoga kapitalizma. A riječ je o masovnoj proizvodnji koja mora stvoriti privid slobode izbora "životnih stilova" za sve pripadnike različitih kultura", navodi Paić.

Slaže se i s poznatom tezom da odjeća ne čini čovjeka.

"Odjeća ne čini čovjeka. Moda ga postavlja u središte događaja jer svatko sam naposljetku izabire svoju sliku u očima drugoga, ma koliko ona bila izvornom kopijom društva, kulture ili nepokornoga tijela slobode", zaključio je.