SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
SKIJANJE
 
Na skijališta kreće oko 120.000 građana Hrvatske
Autor/izvor: SEEbiz / Novi list
Datum objave: 05.01.2013. - 09:40:00
Zadnja izmjena: 05.01.2013. - 10:50:29
RIJEKA - Hrvatski zaljubljenici u snježne padine danas kreću put zapadnoeuropskih skijališta. Počinje bijeli ili kako ga još popularno zovu – hrvatski tjedan na skijalištima, tijekom kojega će, prema procjenama snijeg »kušati« oko 100 do 120.000 skijaša.
Kolike su točno brojke teško je reći jer konkretnih podataka nema. Procjene govore kako skija oko 200.000 hrvatskih skijaša, što je potvrdilo prošlogodišnje istraživanje agencije za istraživanje tržišta GfK prema kojem skija oko 5 posto Hrvata. Od toga najveći dio na snijeg ide u vrijeme školskih ferija, piše Novi list.

U nekim agencijama će reći kako je prodaja na razini prošlogodišnje, ali primjećuju da su mnogi čekali zadnji čas, drugi govore o porastu, ali najviše zbog propadanja drugih agencija, poput Generalturista, čiji su se klijenti »prelili u druge agencije«. Ivan Pukšar, direktor Kompasa Zagreb kazao je kako je realno tržište ove godine palo za 10 do 15 posto.

– Mislim da dio skijaša neće ići na snijeg ove godine, ali većina onih koji vole skijanje, uvijek nekako skupi novac i ode. Dio skijaša umjesto preko agencije ove godine ide na skijanje u vlastitom aranžmanu pa je teško govoriti o konkretnim brojkama. Koliko čujem, prodaja skija je pala. Naši su građani na snijegu već od 1. listopada, odnosno od otvaranja sezone na skijalištima. Tako je na otvaranju ski-sezone na Kronplatzu bilo jako puno vozila riječkih tablica. Ljudi očito dobrim dijelom direktno ugovaraju apartmane, kaže Puškar.

Nastavlja sa zanimljivom činjenicom, koju su čuli na jednom talijanskom skijalištu, da Hrvati, barem oni koji žive na moru, dogovore s vlasnikom smještaja u ski-odredištu zamjenu.

– Talijan tako ljeti dođe u Hrvatsku besplatno, ili kako se već dogovore, na odmor, a naši ljudi na snjegu borave besplatno ili jeftinije, ispričao nam je Pukšar dodajući kako su hotelijeri na skijalištima izlazili usuret pa su Hrvatima subotu i nedjelju računali po nižim cijenama od visokih novogodišnjih. Inače, mnogo je onih, koji nemaju djecu u školi, pa će na snijeg tek drugog tjedna, od 12. do 19. siječnja jer su tada cijene na skijalištima najniže, čak do 30 posto niže nego ovih dana.

Apartmani su i dalje najtraženiji, a nešto mjesto ima u last-minuteu, posebno na slovenskim skijalištima. I nadalje su najtraženija talijanska i austrijska skijališta, a mladi su otkrili jeftini masovni ski-turizam po francuskim planinama.

Hrvati će se, s obzirom na opću besparicu, za skijanje pomoći karticama, ali i sarmom. Na pitanje što se od hrane smije unositi u zemlje EU u Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP) su nam odgovorili kako svaka od zemalja članica ima svoje zasebne propise o hrani, predmetima opće uporabe, te nadzoru i ograničenjima pri unosu određenih vrsta hrane životinjskog podrijetla, iako sve na temelju određenih Direktiva EK.

– Koliko raspolažemo informacijama, s obzirom da su za nadzor i propisivanje uvjeta unosa nadležna druga tijela, unos hrane neživotinjskog podrijetla za osobne potrebe u zemlje EU nije ograničen, osim što svi proizvodi moraju biti označeni odgovarajućim certifikatima uobičajenim na svoj hrani koja se redovno nalazi u prodaji u maloprodajnim trgovinama, a koji sadržavaju podatke o proizvođaču, sastavu, roku uporabe. Kod unosa hrane životinjskog podrijetla, tu su na bazi reciprociteta s EU, dogovorena identična pravila za uvoz, kako iz zemalja EU u Hrvatsku tako i obrnuto. Veterinarskim propisima je dozvoljen unos mesa i mesnih prerađevina, mlijeka i mliječnih proizvoda do 10 kilograma po putniku, bez provedbe veterinarskog nadzora, no uvjet je da ti proizvodi moraju biti i podrijetlom iz EU odnosno Hrvatske, te da i na pakiranju postoji certifikat. Unos većih količina može se obaviti isključivo preko graničnih prijelaza na kojima postoji permanentna veterinarska inspekcija Slovenije odnosno Mađarske, ako je riječ o kopnenom prijenosu hrane, te ta inspekcija mora pregledati robu, i tek ukoliko se utvrdi da je zdravstveno i veterinarski ispravna, može se staviti u carinskih postupak. Dakle, veterinarski nadzor prethodi carinskom postupanju. U suprotnome roba se oduzima i pohranjuje u posebne kontejnere i predaje na uništenje, pojasnili su, između ostaloga, u MUP-u.


 Medvescak