SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
KNJIGE
 
Otvoren 60. beogradski međunarodni sajam knjiga
Autor/izvor: SEEbiz / Tanjug
Datum objave: 25.10.2015. - 22:25:28
BEOGRAD - Najveći sajam knjiga u Srbiji i u regionu danas je svečano otvoren u Hali II Beogradskog sajama po 60. put na radost svih knjigoljubaca jer će narednih osam dana moći da uživaju u najbogatijoj književnoj trpezi koja im se podastire samo jednom u toku godine.
U ime Rusije, zemlje počasnog gosta, učesnike Sajma je pozdravila dr Natalija Naročnickaja, direktor moskovske Fondacije za istorijsku perspektivu, priređivač serije knjiga o istorijskim vezama Rusije i Srbije. Autor je brojnih načnih radova o nacionalnoj istoriji, međunarodnim odnosima i savremenoj politici, uključujući i njen najznačajniji rad: Rusija i Rusi u svetskoj istoriji.

Dr Naročnickaja je "drage prijatelje i kolege" odmah obavestila da je "za nas, Ruse, to ove godine posebno radostan događaj, jer je Rusija počasni gost Beograda!"

Podsetivši da "u slovenskoj kulturi knjiga zauzima posebno mesto", ona je kazala da su "knjige reke koje Vaseljenu preplavljuju mudrošću", a zatim je citirala letopisca Nestora iz XI veka koji je u "Povesti minulih leta" napisao da je "u njima nepregledna dubina, one su nam uteha u tuzi..."

"U istoriji južnih Slovena književnost, hrišćanstvo i državnost izrastali su iz istog korena i neraskidivo su povezani", konstatovala je Naročnickaja i citirala našeg patrtijarha Pavla: "Nama Bog nije dao ni mač, ni pušku da prisiljavamo ljude da nam priđu, da postanu hrišćani. Dao nam je reč..." i podsetila da je govorio: "u naše vreme često se može čuti da knjige postaju prošlost, da digitalno doba diktira svoja pravila, život, međutim, svedoči o nečem drugom. Snaga reči postaje sve veća, kao što postaje veća i odgovornost za izrečenu, a tim pre i štampanu reč".

Sa ponosom gošća iz Rusije je konstatovala da su "i njena domovina i Srbija i dalje zemlje koje čitaju, i naš je zadatak pre svega da pomažemo proces međusobnog upoznavanja. Više ruskih knjiga treba da se prevodi na srpski, više srpskih autora treba da nađe put do srca ruskih čitalaca. Mi treba da čuvamo i uvećavamo neprocenjivo blago naše slovenske pravoslavne kulture, našu Bogom danu ćirilicu!"

"Za Ruse i Srbe pođednako su draga imena Tolstoja, Dostojevskog, Puškina, Šolohova kao i Petra Petrovića Njegoša, Branislava Nušića, Dobrice Ćosića, Ive Andrića. Neka se ovaj niz slavnih imena nikada ne prekine, neka se popunjava novim imenima", poručila je Naročnickaja i dodala da će možda baš na ovom sajmu posetioci naći za sebe nove autore, nova dela koja će im otkriti Rusiju.

"Mi pak s radošću neumorno nastavljamo da se upoznajemo s istorijom i savremenim životom bratskog srpskog naroda, koji uprkos svim izazovima i poteškoćama naše stvarnosti nastavlja da gradi svoj istorijski put. Želim vam uspeha, dragi prijatelji!", bile su reči predstavnice Rusije na otvaranju Sajma.

Čast da otvori jubilarni Sajam knjiga ove godine pripala je reditelj i piscu Emiru Kusturici, dvostrukom dobitniku Zlatne palme na filmskom festivalu u Kanu, dobitniku Zlatnog lava na Venecijanskom festivalu i nacionalnom ambasadoru UNICEF-a u Srbiji. Kao pisac obajvio je dve knjige koje su bile hitovi.

Pre nego što je održao besedu koju je nazvao "pismenim radom" priznao je da ima tremu iako je imao prilike da govori pred daleko vecim auditorijumom jer je za njega knjiga mnogo veća svetinja.

Kusturica je rekao da mu je velika čast što je dobio poziv da otvori ovu smotru i dodao da mu mnogo znači što su on i ovaj Sajam knjiga vršnjaci.

Kusturica se u svojoj besedi "Biti pismen", koja je prevođena na ruski, jezik počasnog gosta, vratio u 19. vek kada je pismenost u našim krajevima donosila posebno mesto u društvu i "kada bi neko za nekoga rekao on je pismen, glasno bi izrazio prema toj osobi uvažvanje nad kojom je lebdio oblak pokrivajući glavu kao veliku tajnu ali i ništa manji zbir vrlina. Pismeni nije bio savršen, ali mu je to bila namjera", rekao je Kusturica.

Evo kako je Kusturica dočarao pismenog čoveka po njegoj meri: "pismeni je težio ka istini,dobroti i uzvišenosti. Nije imao nikakve veze sa antijunakom koji postaje oličenje vremena u kojem živimo. Nikada nije bio do kraja stvaran, a rukovali smo se sa njim. Izgledao je kao lik koji je iskoračio iz neke knjige, banuo pred nas kao i sama istina da bez upamćenih slika i čitavih poglavlja knjiga nema pismenog čovjeka!""Pismeni je bio čovjek vrlina, neobuzdan, ostrašćen kao Oskar Vajld, ali je rječju kao sabljom znao da razdvoji ukus od neukusa i pokaže nam put i način kako da mislimo. Sve drukčije od ovovremenog antijunaka, selfi čovjeka samozaljubljenog, onog koji ne vjeruje u istoriju, prihvata korporacijski kapitalizam kao sudbinu i vrijedno radi na dokazu kako njegov komšija ali i čitav narod ne vrijedi pišljiva boba! On pravi selfi snimke svojim ajfonom i sa velikim uzbuđenjem prati razvoj svake bubuljice na licu".

Govoreći o svojim mladalačkim iskustvima koja je sticao kroz "pismenog čoveka" Kusturica je kazao da nam je "tajne mehanizme u tek začetim duhovnim procesima otkrivao pismeni čovjek. Učili smo tu lekciju od studenta Raskoljnikova a kada nam nije bilo jasno zašto je on htio da ubije babu lihvarku, prepuštali smo se stranicama njegove patnje, proživljavali njegove dileme kao svoje i naučili od njega kakva iskušenja i koje nevolje nas čekaju i shvatali bolje nego da smo proživjeli dva života".

"Do uha njegovog junaka vjetar donesi riječi volim te iako nismo sigurni da li je krupnu riječ izgovorila ona u koju je on bio zaljubljen, tek riječ nošena vjetrom postala je simbol ljubavi. Šta bi bilo da nam dušu nisu preplavile Tolstojeve rečenice u kojoj je svjetlost padala i na najsitniji detalj! Znali smo boju dugmeta na mundiru Vronskog a lik Ane Karenjine je bio jasniji od upečatljive glumice na filmskom platnu. Sve to, dok nas je vodio stranicama gđe smo bili grijani plemenitim odmah zatim talasima svirepe ljudske osjećajnosti, a tek u sjeni krupnih riječi razvijao je zaplete snažne i moderne. Da nije bilo Bulgakova kako bi osjetili apsurd i paradoks. Malo je vremena da se nabroje svi pisci koji su ako ne jednaki ali ne manje važni bez kojih pismeni nije mogao da nastane".

"Da nije sve izgubljeno a nikada nije sve izgubljeno potvrđuju nam pojave koje kao usamljene zastave u pustinji mašu i potvrđuju nam da ima pismenih samo su nam sklonjeni s očiju! Stisnuti između hiljadu informatičkih čuda, jutjubova,rijaliti šoua ali i određeni političkom korektnosti najnovijom verzijom globalne autocenzure. Potpisnik ovih redova vjeruje da tih zastava ima i više nego što vjerujemo, nekad se i rukujemo sa njima a ne znamo da su to oni", poverio se Kusturica i sa žaljerm konsttaovao da "nikada nije bilo ovoliko knjiga, nikada čovjek nije imao pristup ovolikoj gomili ispisanih stranica i nikada nije bilo manje pismenih".

Sa rezignaciojom konstatuje da "danas nema ko ne piše a malo ko čita. Na takvoj podlozi je rastao je onaj drugi čovjek koga smo nazvali selfi i kao projektovana kafanska prostakuša postavljen pred naše oči i neće biti sklonjen dok se ne desi velika katarza".

"Narastao na gomili pobrkanih pojmova ideje da je dostupnost informacijama isto što obrazovanje, u vremenu metastaze vladavine ideologije novca i koristoljublja gđe je jedino ona pomno praćena bubuljica na licu bila važna. Prvo je selfi pobrkao realnost sa realizmom za kojeg Dostojevski kaže da je najfantastičniji od svih pravaca", rekao je on.

"Čime se ta realnost mjeri i sa čim upoređuje ako ne sa pomenutim poglavljima knjiga koje pamtimo. Ako ne zna da poredi postojeće svijet sa nepostojećim ako ne može da stvori vlastitu sliku svijeta, a to može da učini pismeni čovjek, ovaj drugi živi život u kome ne trebaju kamere da bi sve postalo rijaliti šou, krunski izraz neopaganske cilizacije čiji cilj je da se izvede dokaz da smo hulje, protuve i sjecikese i da nas neprestano treba kažnjavati, koji nam stalno upumpava ideju o našoj zaludnosti a skrivena tendencija je zla poltička namjera svjetske plutokratije izvođenje dokaza o našoj fatalističkoj sklonosti ka biološkoj", primetio je Kusturica

Biti pismen, smatra on, "to je formula koja otvara vrata dokučivih tajni i blagodeti koje čovjek može da ostvari u svom kratkotrajnom boravku na Zemlji. Ako je pismen onda čovjek može da bude srećan! Ako nije pismen kako da prepozna Džonatana Frenzena američkog pisca koji je već vratio svjetski roman na visine Tolstoja,duhovne pejsaze Bernharta".

"Otvarajući sajam koji me je uvijek privlačio kao mjesto gđe bi se čovjek lako prevario da se zbog velikog broja ljudi otvara sajam automobila, a ne knjiga i gđe nekad između knjiga teče rijeka ljudi izbjeglica iz realnog života ka mnoštvu knjiga isto kao što vjernik bježi bogu! Ništa manje vrijedna je i misao da ovđe povremeno vaskrsne onaj pismeni čovjek o kome sam govorio, da ovđe slobodno hoda i vraća slike iz prošlog vijeka, da je ako ne drugđe ovđe slavljen i opažen baš kao što su ga primjećivali nekad u gradu gđe je bio glavni lik i da ga vidi neko dijete u čijem životu će u budućnosti, kada odraste kao mi, biti sve drukčije", zaključio je Kusturica svoju svečanu besedu, otvarajućji jubilarni 60. beogradski sajam knjiga.

Otvaranju su prisustvovali ambasador Rusije Aleksandar Čepurin, zamenik gradonačelnika Beograda Andreja Mladenović, ličnosti iz javnog i kulturnog života.

Na otvaranju je nastupila primadona Jadranka Jovanović koja je otpevala pesmu "Što se bore misli moje" za koju je reči napisao knez Mihailo a muziku Kornelije Stanković.

Odmah po svečanom otvaranju 60. međunarodnog beogradskog sajma knjiga otvoren je i štand počasnog gosta ovogodišnjeg Sajma knjiga - Rusije.

Otvarajući prepuni štand Rusije, sav u crvenim i belim bojama, na kome posetioci mogu da se upoznaju sa istorijom, književnošću, kuhinjom Rusije, predsednik Ruskog knjiškog saveta Sergej Stepašin izrazio je zadovoljstvo što je Rusija počasni gost Sajma knjiga jer je ovo godina knjige u Rusiji.

Aludirajući na govor Emira Kusturice sa otvaranja Sajma knjiga, Tepašin je rekao da su Rusi "radili ono o čemu je Kusturica govorio, trudili smo se da bude što više pismenih, da ljudi čitaju i da se manje okreću internetu".

Tepašin je najavio da će na Sajmu knjiga biti prisutni neki od najboljih ruskih pisaca i izrazio zadovoljstvo što se Sajam knjiga gde je Rusija počasni gost održava uoči posete visoke delegacije Srbije Moskvi.

Ambasador Rusije Aleksandar Čepurin ocenio je da je knjiga potrebna ljudima i podsetio na reči Maksima Gorkog da sve što je dobro u njegovom životu duguje knjizi.

Čepurin je rekao da će se Rusija na Sajmu predstaviti kroz 65 programa, da će gostovati brojni pisci i da će biti reči o ruskoj, srpskoj i svetskoj književnosti.

I Čepurin je izrazio zadovoljstvo što se Sajam održava uoči posete Aleksandra Vučića Rusiji i izrazio nadu da će srpska delegacija u Moskvi razgovarati i o jačanju kulturne saradnje i podsetio da će premijeri Vučić i Dmitrij Medvedev otvoriti izložbu Inovacija 2015.

"Slučajni" prolaznici - pisci, muzičari, izdavači koji su se danas zatekli na svečanom otvaranju 60. Sajma knjiga, ocenili su da jubilarni sajam zrači dostojanstvom i potencijom i da, ako je suditi po gužvi na otvaranju, može da bude jedan od uspešnijih.

Pisac Vladimir Kecmanović rekao je Tanjugu da je njegov prvi utisak Sajma knjiga što je, u odnosu na godine koje pamti, za prvi dan bilo najviše ljudi što je posebno ohrabrujuće s obzirom da su prethodni sajmovi bili manje posećeni u odnosu na prosek u poslednih 10 godina.

Ako je to pokazatelj, onda će ovo biti uspešan Sajam knjiga, rekao je Kecmanović.

Muzičar Aca Seltik (Aleksandar Petrović) uz osmeh je odgovorio da je on jedan od onih koji kampuju na Sajmu knjiga i da je to događaj koji čeka celu godinu pa je njegov utisak o Sajmu subjektivan ali da mu se čini da ovogodišnji sajam ima dimenziju koju dosadašnji nisu imali.

Čini mi se da je izdignut na viši nivo, možda zbog dostojanstva kojim zrači, zbog gospodstvenosti koju mu je dala ruska literatura koja je ove godine u prvom planu, rekao je Petrović.

Za pisaca Nikolu Malovića teško je izdvojiti prvi utisak sa Sajma knjiga, ali mu se čini da ovaj zrači potencijom, budući da je jubilarni.

Ovo nije samo sajam književnosti već i geopolitike te bi u tom ključu trebalo čitati i ovogodišnji sajam i produkciju i teme i pisce koji osvetljavaju geopolitičko postojanje čoveka danas, rekao je on Tanjugu.

Za upravnicu Srpske književne zadruge Ninu Novićević prvi utisak su kupci koji je, što se tiče knjiga SKZ, mnogo više budući da je Zadruga za Sajam knjiga snizila cene za 60 do 70 posto.

Ona je takođe izdvojila finansijsku pomoć koju je SKZ dobila od gasterbajtera Pantelije Dudića iz Nemačke zahvaljujući kome imaju lep štand na ovogodišnjem Sajmu knjiga.

Uz pesme ansambla "Kosovski božuri" i hora penzionera KUD "Isidor Bajić" iz Novog Sada, večeras je na 60. beogradskom Sajmu knjiga otvoren štand Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

Štand, ukrašen ručnim radovima štićenika ustanova za brigu o deci i starijima i izborom vrednih knjiga o Prvom i Drugom svetskom ratu, je otvorila Maja Tadić iz hraniteljske porodice koja je poručila svima da čitaju i vole knjige, citirajući odlomke iz dela Dostojevskog.

Prisutnima se potom obratio generalni sekretar Košarkaškog saveza Srbije Dejan Tomašević koji je rekao da mu je, pored toga što je generalni sekretar KŠ i jedan od osnivača sportskog društva "Sveta Srbija", najlepša i najdraža uloga oca četvoro dece.

Dokle god postoje pesme koje se sećaju i obraćaju Srbiji i dok se rađaju deca u Srbiji, uvek će biti Kosmeta i Srbije, poručio je on.

Tomašević je rekao da "Sveta Srbija" besplatno drži časove sporta za decu ali ih i uči koliko je Srbija lepa.

Deca uče fubal, košarku, odbojku i obilaze kulturne i istorijske spomenike po Srbiji, rekao je on i dodao da je "poenta da se pokaže deci koliko je naša zemlja lepa i da je bitno da se bave sportom".

Ministarstvo za rad će kroz više tematskih celina na Sajmu knjiga predstaviti svoj program koji obuhvata sve teme iz delokruga ministarstva, od brige za decu i stare, preko socijalne politike i zaštite, rada i zapošljavanja.

Takođe, uz učešće specijalnih gostiju i stručnjaka, kroz promocije, okrugle stolove i tribine, projekcije i izložbe biće svečano obeleženi značajni datumi iz prošlosti Srbije.