SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
MINISTAR
 
Pavić: Bolje sam živio s 4.200 kuna u Zagrebu nego s 12.000 u Britaniji
Autor/izvor: SEEbiz / HRT
Datum objave: 07.03.2019. - 08:33:52
ZAGREB - Može li prosječna plaća u Hrvatskoj biti 7.500 kuna? Koliki bi onda trebao biti minimalac? Bi li se zbog toga zatvarali pogoni u drvnoj ili tekstilnoj industriji? Zašto turistički radnici u Hrvatskoj imaju višestruko manje plaće od kolega iz Austrije, iako su cijene noćenja približno iste?

Ovo su neka od pitanja na koja su odgovarali gosti u emisiji "Otvoreno" HTV-a ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić, bivši ministar turizma te direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić, Ivan Bračić, predsjednik Udruge malih i srednjih poslodavaca HUP-a te predsjednik Udruženja tekstilaca HGK Stjepan Pezo.

- Plaće svakako trebaju rasti. Ako se provede niz sinkroniziranih politika i mjera, to se onda može postići. Predsjednica nije rekla u kojem roku to treba napraviti. Ono što je meni u toj izjavi zapelo za oko, jest to da je predsjednica rekla da plaća treba biti 7,5 tisuća kuna, a ujedno kontradiktorno govori da je cijena rada previsoka. Pitanje je hoće li se poslodavci odreći profita ili će država smanjiti namete, o tome se može raspravljati, kaže sindikalist Vilim Ribić.

- Pored mase za plaće, treba naći novac za investicije. Oni u koje se investira, pokazuju bolje rezultate na emitivnim tržištima. Neto plaće za tipična zanimanja u Austriji u turizmu su primjerice 98 posto više nego u Hrvatskoj, ističe bivši ministar Veljko Ostojić.

Ministar Marko Pavić ponavlja Plenkovićeve riječi "da Vlada ne može dekretom odrediti kolika će biti prosječna plaća".

- Kroz tri porezne reforme rasteretili smo gospodarstvo i fizičke osobe za oko 6 milijardi kuna. Sve to je dovelo do povećanja potrošnje i rasta plaća. U prve dvije godine mandata prosječna plaća je porasla 710 kuna. Imamo nikad manju nezaposlenost, koja je manja od zemalja eurozone. Raste nam i zaposlenost. Vidimo pozitivne trendove.

Na konstataciju voditelja Mislava Togonala da su u drugim državama zapadne Europe puno veće plaće i da se bolje živi, ministar Pavić je rekao da je živio u Velikoj Britaniji i da su tamo troškovi puno veći i da je bolje živio s 4.200 kuna u Zagrebu nego li s 12 tisuća kuna u Velikoj Britaniji.

- Ne možete uspoređivati kruške i jabuke. Ljudi u Velikoj Britaniji i Irskoj do 40 godine života žive sa svojim cimerima, dodaje ministar.

Ivan Bračić, koji se bavi proizvodnjom meda, kaže da je prosječna plaća u njegovoj tvrtki 5.100 kuna.

- No, veća je presija sive ekonomije, rada na crno, trženja proizvoda mimo sustava kontrole kvalitete. Kad bi država preko svojih institucija uredila tržište da je regularno, ja mogu prihvatiti predsjedničin prijedlog i podići plaću na 7.500 kuna.

Direktor tvornice Galeb iz Omiša Stjepan Pezo kaže da su plaće u tekstilnom sektoru među najnižima u državi.

- To nije slučaj samo kod nas nego je to slučaj u svim državama. Kada gledamo plaće za 2017. godinu prosječna plaća je bila 3.600 kuna. Generalna slika je da smo izgubili 10 tisuća radnika u 10 godina. S uvođenjem minimalne plaće gdje je ona propisana na mjesečnoj razini i u bruto iznosu, određeni dio poslodavaca se diskriminira. Ja bih bio najsretniji kada bi svakome mogao dati 7.500, ali mi smo na globalnom tržištu. Robe dolaze s tržišta na kojima ozakonjena nelojalnost u upravljanju radom, cijenama rada i ekološkim standardima.

Plaće rastu prvenstveno nedostatka radne snage, dodaje ministar Pavić, naglašavajući da žele iskoristiti ljude iz bazena od 150 tisuća nezaposlenih.

- Bitno je povećati i produktivnost. Najavljujem da će se HZZO od sada baviti i zaposlenima. Napravit ćemo pilot projekt edukacije zaposlenih ljudi, a na tome ćemo graditi nekoliko milijardi kuna vrijednu shemu 2021. i to iz Europskog socijalnog fonda. Jedan od načina da pomognemo gospodarstvu je povećanje produktivnosti kroz njihovo obrazovanje.

Što se tiče uvoza radne snage, Veljko Ostojić kaže da je odluka o povećanju kvota dobra za zaposlene u turizmu, ali da se radi o "vatrogasnim mjerama" te da je krajnji cilj imati domaće ljudi koji će raditi u turističkom sektoru.

- Imate i pitanje drugog dohotka, zašto ne omogućiti nekoj učiteljici iz Donjeg Miholjca da preko ljeta radi nešto na moru? Imate i učenike, studente. Treba prvo iscrpiti sve mogućnosti te se tek onda okrenuti prema vani. Ključno je pitanje produktivnosti.

Što se tiče PDV-a u turizmu, istaknuto je da bi on trebao biti 10 posto.

- Takav bi trebao biti i u segmentu hrane. Smanjili bi sivu ekonomiju, podigli plaće te bi proračun mogli puniti na drugi način, rekao je predsjednik Udruge malih i srednjih poslodavaca HUP-a Ivan Bračić.