SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
CRAFT PIVOVARE
 
Pivska revolucija u Osijeku
Autor/izvor: SEEbiz / Deutsche Welle
Datum objave: 14.04.2017. - 21:27:15
OSIJEK - Malih pivara u Hrvatskoj je sve više. Ono što je za sve craft pivare počelo iz ljubavi, za neke se pretvorilo i u posao. Ali, nikad nije prestalo biti ljubav.

Kada je stanoviti gospodin Bauer emigrirao pred Turcima u 17. stoljeću iz Slavonije u Njemačku, nije ni slutio što će se dogoditi četiri stoljeća poslije. Naime, gospodin Bauer se vratio u Osijek sa novostečenim znanjem spravljanja piva. Prema povijesnim izvorima, od 1664. godine u Osijeku se proizvodi pivo, a današnja Osječka pivovara to s ponosom ističe. No, ovo nije priča o velikoj pivovari, ovo je priča o ljubavi prema pivu koja se u Slavoniji gaji stoljećima, a zadnjih godina je doživjela pravu revoluciju.

Mali pivari, ljudi koji su zaljubljenici, hobisti i entuzijasti počeli su polako izlaziti iz kuhinja u kojima su pravili svoje domaće pivo (doslovce u veš-loncima) i hrabro su stupili na tržište kojim već desetljećima vladaju pivovara koje godišnje proizvode tisuće hektolitara i čiji profit se mjeri milijardama. Cilj malih pivara ionako nije da se natječu sa velikim, njihov cilj je da naprave bolje pivo i ponude nešto drugo i drugačije s čime se mogu ponositi. Od amaterske rabote po kuhinjama i dvorištima, pivari i pivoljupci su postali svojevrsna supkultura kojoj se lako i ugodno pridružiti jer ih spaja ista ljubav prema „tekućem kruhu". Vremenom su mali pivari počeli proizvoditi malo veće količine, počele su se otvarati kušaonice piva i pivnice kao mjesta gdje se nalaze pripadnici ovog čudnog i veselog „bratstva".

Goran Gazdek, novinar i vlasnik portala pivnica.net već godinama prati pivarsku scenu u Hrvatskoj i okolnim zemljama. Njegovo nepce je probalo sve što vrijedi probati, a ovaj vjerni hodočasnik Oktoberfesta kaže da je sve počelo u Americi još pedesetih godina, da bi se danas proširilo i kod nas.

„Ekspanzija craft pivarstva u Europskoj uniji i zemljama bivše Jugoslavije očekivan je odgovor okrupnjavanju i unificiranju pivske industrije. Craft je postao pravi pokret otpora filozofiji kapitala i globalizaciji uopće. Naime, razlika između malih, gotovo manufakturnih pivovara i velikih industrijskih pogona je u tome što je kod malih na prvom mjestu kvaliteta, a ne prodana količina piva. To podrazumijeva da se pivo kuha s puno ljubavi, pažnje i kreativnih ideja i da se ne koriste manje vrijedne sirovine poput kukuruzne krupice", kaže Gazdek koji se teško zaustavlja kada je o ovoj temi riječ.

Napominje kako pivari ne prate trendove, cilj im je biti drukčiji od drugih, dokazati se u inovativnosti, sastavu, okusu i brendiranju pa osim na kvalitete piva, veliku pažnju poklanjaju izgledu boce, čepa i etikete. Dakle, na svemu gdje velike pivovare štede. Ana Džebić jedna je od malobrojnih pivarica u Hrvatskoj, a zasigurno jedina u Slavoniji. Mlada brewmasterica odgovorna je za okus njihovog Viena lagera Hepburn koji prave u pivovari DVIJe krigle.

„Tako smo dobili i ime, četiri prijatelja, Darko, Vedran, Ivan i Josip (D., V,. I., J.) su pokretači DVIJe krigle. Nakon što su dugo eksperimentirali u dvorištu, odlučili su se na ovaj potez. Sva četvorica su zaposleni, pa ja vodim pivovaru i kontroliram kvalitetu", kaže mlada pivarica iz Županje.

Sada već rade skoro godinu dana, a kako pivarica Ana kaže; „pivo ide k'o ludo". Prodaju sve što naprave unaprijed iako se nikad nisu „zamarali" marketingom. Vijest se brzo pročula među zaljubljenicima i ugostiteljima koji su sami počeli dolaziti i naručivati pivo koje se može popiti u Županji, Vinkovcima, Našicama i Osijeku. Usprkos pozivima iz Zagreba, još se ne mogu širiti jer ne stignu dovoljno piva ni proizvesti. Za sada, osim svijetlog Hepburna (koje je ime dobilo po engleskoj obitelji industrijalaca koja je u Županju potkraj 19. stoljeća donijela prvu nogometnu loptu u Hrvatskoj), prave i Golden Ale i tamni Coffee Porter. Iako je to sasvim mala pivovara koji mjesečno proizvede oko 1.500 do 2.000 litara piva, investicija nije bila nimalo „skromna". Računaju da su do sada uložili više od 100.000 kuna u svu potrebnu aparaturu, ali ne žale jer se trud i investicija isplatila. Postoje planovi i za proširenje, ali kako kaže, njima je i ovo dovoljno, nisu pohlepni. „Možda još jedno bure da imamo kako bi mogli nešto i u Zagreb poslati, to bi nam bilo dovoljno." Ana Džebić još tvrdi kako je i samo okruženje među pivarima nešto zbog čega se ujutro ide na posao dobre volje.

Jer bez obzira što pivara ima sve više, među tom sortom ljudi kao da nema zavisti i zlobe.

„U ovaj posao su svi ušli iz ljubavi prema pivu i odlično surađujem sa svima. Kada trebamo savjet, uvijek zovemo i pitamo i nikad nas nitko nije odbio. Isto tako i kada nas zovu za pomoć".

O fenomenu tržišne solidarnosti priča i Goran Gazdek.

„I dok velike pivovare snagu odmjeravaju isključivo na marketinškom polju natječući se koja će smisliti uvjerljiviji motivirajući tv spot za pivopije i dobiti ugovor za pokroviteljstvo velikih sportskih manifestacija, mali pivari pokazuju nevjerojatno zajedništvo pa lišeni ljubomore i zavisti pomažu jedni drugima."

Na pivarskoj sceni izgleda kao da su ljudi lišeni trgovačkog mentaliteta, smatraju da proizvodnja piva nije obrt nego umjetnost. Najsretniji su kad potrošači shvate da žele raditi pivo koje će im donijeti zadovoljstvo, a ne samo profit.Tibor Kainz jedan je od zaljubljenika u gorke okuse i također je svoj hobi pretvorio u mali biznis. Kušaonica piva „Gajba" mjesto je gdje se u nude nešto različito, bolje i drugačije od komercijalnih brendova. Naručite li tamo „Žuju" ili „Karlovačko", konobar će vas čudno pogledati i reći da – nema.

„Craft piva se piju zbog note majstora pivara koji daje tom pivu njegov specifičan okus, boju i miris, a da je to sve bolje usklađeno. Ideja je da ljudi mogu ovdje probati pivo i ako ima se svidi, da ga nose kući", kaže Kainz koji i sam kaže da nema neke velike zarade od toga. No ljubav prema pivu ga je „natjerala" da otvori kušaonicu. I on je čovjek koji ima svakodnevni posao, a kušaonica mu je čisti hobi i osobno zadovoljstvo.

„Ovdje se može probati oko 150 vrsta piva i mislim da ovaj grad sa svojom pivskom poviješću i tradicijom to treba imati", kaže Tibor.

Uz kušaonicu će se u svibnju održati i festival piva a planiraju se i dovesti majstori koji će pokazivati kako se pravi pivo iz domaće radinosti i kako svatko može u svojoj kuhinji skuhati malu količinu svojeg piva. Goran Gazdek kaže da u Hrvatskoj danas ima 35 malih pogona u kojima se proizvodi pivo, ali bi ih moglo bi ih biti barem 50.

„Craft pivovaru bi mogao imati svaki grad veći od 10 tisuća stanovnika, kao što je nekada bilo. Osobno ću biti najsretniji kada bi svaki kafić ili bar svaki kvart u većem gradu imao svog dobavljača", kaže Gazdek i zaključuje da je – srećom – život gorak, pa se nada da će i u Hrvatskoj dogoditi talijanska craft renesansa.

Tamošnje male pivovare godišnje proizvedu 200 tisuća hektolitara piva, što je 1,5 posto ukupne talijanske proizvodnje piva. Proizvodnja craft piva ima trend stalnoga rasta, tako da je u 2010. godini pivo preteklo vino kao omiljeno piće Talijana.