SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
E-KNJIGE
 
Porezna reforma trebala bi pomoći elektroničkom izdavaštvu
Autor/izvor: SEEbiz / Novi list
Datum objave: 06.01.2019. - 20:24:30
ZAGREB - Na početku ove godine na snagu je stupio paket od devet zakona iz trećeg kruga porezne reforme, koji uz nižu stopu PDV-a na meso, voće i povrće, jaja, pelene... donosi i dobru vijest za elektroničke knjige u Hrvatskoj – izjednačava se stopa PDV-a na knjige, neovisno jesu li u tiskanom ili u elektroničkom obliku.

Do sada su, naime, samo tiskana izdanja bila oporezovana sniženom stopom od pet posto, a od ove godine s 25 na pet posto pada stopa PDV-a i na elektronička izdanja knjiga, udžbenika i drugih publikacija. I još jedna dobra vijest za kulturnjake – sniženom stopom od 13 posto od početka ove godine oporezivat će se i usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika (dosadašnja stopa bila je 25 posto).

U listopadu prošle godine pisali smo o tome da je Vijeće Europske unije postiglo dogovor o prijedlogu kojim se državama članicama omogućuje primjena snižene, izrazito snižene ili čak nulte stope PDV-a na elektroničke publikacije, čime se omogućuje usklađivanje pravila o PDV-u za elektroničke publikacije i publikacije u fizičkom obliku. Kako je tom prilikom istaknuto, taj prijedlog je dio nastojanja da se osuvremeni PDV koji se primjenjuje na digitalno gospodarstvo i održi korak s tehnološkim napretkom. Smatra se da će se ovime pridonijeti planu EU-a za jedinstvenim digitalnim tržištem.

Prema sadašnjim pravilima o PDV-u na razini EU, usluge koje se elektronički isporučuju oporezuju se po standardnoj stopi PDV-a od najmanje 15 posto (u Hrvatskoj ona iznosi maksimalnih 25 posto), dok se za publikacije u fizičkom obliku mogu koristiti nestandardne stope. Države članice trenutačno mogu primjenjivati smanjenu stopu PDV-a od najmanje pet posto na publikacije u fizičkom obliku, odnosno knjige, novine i časopise. Nekima je odobrena primjena izrazito sniženih stopa (ispod pet posto) ili nulte stope PDV-a (koje uključuju pravo na odbitak PDV-a).

Direktivom će se državama članicama, koje to žele, omogućiti primjena smanjenih stopa PDV-a i na elektroničke publikacije. Izrazito snižene stope i nulta stopa bit će omogućene samo državama članicama koje ih trenutačno primjenjuju na publikacije u fizičkom obliku. Nova pravila primjenjivat će se privremeno, odnosno do uvođenja novog i konačnog sustava PDV-a. Komisija je objavila prijedloge za novi sustav kojim bi se državama članicama omogućila veća fleksibilnost pri određivanju stopa PDV-a nego što je to trenutno slučaj.

Za komentar odluke da od ove godine s 25 na pet posto pada stopa PDV-a i na elektronička izdanja, Novi list je upitao predsjednika Zajednice nakladnika i knjižara Mišu Nejašmića:

– Odluka o smanjenju stope PDV-a za elektroničke knjige stiže pet godina prekasno. Tijekom tih pet godina elektroničke knjige nisu uspjele ekonomski zaživjeti na hrvatskom jeziku. Efekt na proračunu neće se osjetiti, niti ga je ikad bilo. Kod nas se knjige u e-izdanjima broje u promilima. Pitanje e-knjiga ne funkcionira ni u ekonomskom, a ni u upotrebnom smislu da bismo mogli pričati o tome, a kamoli da bismo to proglasili problemom. Nema nikakve priče iza toga.

E-knjige nisu uspjele zaživjeti u Hrvatskoj i zbog toga što je hrvatski mali jezik, a ovdje su, osim toga, elektroničke knjige isključivo nusproizvod tiskanih knjiga, a ne proizvod sam po sebi. Izdavači su bili demotivirani i ostali smo bez nekoliko platformi za e-knjigu. Čitava jedna era potencijalnog ulaganja je završena. Dakle odlukom o manjoj stopi za e-knjige ništa bitno se neće dogoditi. Elektroničkih knjiga neće biti više, a kao glavni problem ostaje to što nema kritične mase ljudi koji bi kupovali te knjige da bi se stvorila ekonomska baza – smatra Nejašmić.

Za mišljenje smo pitali i Nenada Bartolčića, stručnjaka za knjigu i glavnog urednika »Modernih vremena«.

– Nažalost, prije tri godine nismo uspjeli zadržati nultu stopu na tiskanu knjigu, jer sada bismo bili u prilici istu nultu stopu primijeniti i na e-knjigu. A koliko će ovo ispravljanje nelogičnosti kojom je EU regulativa usporavala razvoj e-nakladništva utjecati na njegov zamrli razvoj u Hrvatskoj, tek će se vidjeti – kaže Bartolčić.

Ana Buljubašić, direktorica platforme Eknjiga.hr, pozdravlja odluku Vlade o smanjenju PDV-a za e-knjige:

»Nadamo se da će izdavači, koji određuju cijene e-knjiga, sniziti cijene i tako pridonijeti većoj popularizaciji čitanja knjiga u digitalnom obliku.«

Misija Eknjige je stvoriti jedinstvenu e-knjižaru na kojoj će se nalaziti sve e-knjige objavljene na hrvatskom jeziku. Namjera je podići svijest kupcima o postojanju e-knjiga na hrvatskom, te potaknuti izdavače i samostalne autore na veću proizvodnju knjiga u elektroničkom obliku.

Podsjetimo i da je Društvo za promicanje književnosti na novim medijima početkom 2001. pokrenulo projekt »Besplatne elektroničke knjige«. Mrežne stranice projekta (elektronickeknjige.com), kao i prvi naslov u okviru projekta javno su predstavljeni u sklopu osječkog FAK-a održanog u svibnju 2001. godine. Otad je u okviru projekta BEK objavljeno 200 naslova u trima bibliotekama: »Online«, »Mali rakun« i »elektroDAF«.

Tijekom 2017. objavljeno je 12 novih naslova, tako da je trenutno na mrežnim stranicama projekta od objavljenih 200 dostupno 174 naslova. U istom razdoblju, prema podacima servisa Google Analytics, mrežne stranice projekta zabilježile su rekordnih 212.030 korisnika (odnosno 290.317 prema AWStats metodologiji), koji su u rekordnih 282.199 posjeta (odnosno 379.306 prema AWStats metodologiji) na svoje uređaje preuzeli 9.596 knjiga u ePub formatu, 47.483 u PDF-u te 6.424 MOBI-ju, što znači da su korisnici projekta tijekom 2017. preuzeli rekordnih 63.503 besplatne e-knjiga, a zabilježeno je i 130.659 online čitanja dostupnih naslova. U odnosu na 2016. godinu, kad je zabilježeno 135.923 korisnika koji su u 181.884 posjeta preuzeli 10.750 knjiga u ePub formatu, 36.244 u PDF-u te 8.041 MOBI-ju, što ukupno iznosi 55.399 besplatnih e-knjiga, to predstavlja porast broja korisnika od 56, te porast broja posjeta od 55 posto, a porast broja preuzetih e-knjiga iznosi 15 posto.

Društvo za promicanje književnosti na novim medijima objavilo je krajem listopada prošle godine tri nagrađivana i prevođena naslova hrvatskih prozaika: romane »Album« Miroslava Kirina i »Izlaz Zagreb jug« Ede Popovića te zbirku priča »Nahrani me« Romana Simića.