SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
KNJIGE
 
Sinožić argumentira: Troja je u Motovunu
Autor/izvor: Krešimir Butković
Datum objave: 13.06.2017. - 20:17:30
RAB - Dobro, pa gdje je ta Troja? Tisuće godina pitaju se mnogi je li ona uopće postojala.  Je li u Hissarliku u Turskoj, je li po Salinasu u Gabeli, ili je tu, sasvim blizu, na vratima Europe? 

Naime, Homer je postojao, iako mnogi pripisuju baš svoj grad kao njegovo rodno mjesto. No, epovi Ilijada i Odiseja nemaju samo književnu već i povijesnu vrijednost. Upravo ta povijesna činjenica o postojanju Troje golicala je mnoge istraživače da pronađu to drevno i mitsko mjesto. Upišete li ''Troju'' u Google tražilicu mnoge adrese će pridodati i ''navodno'' lokaciji kojoj pripisuju odredište gradini koja je ''popušila'' rat zbog konja. Prevareni Trojanci ili ne, Homer nas je svojom pričom opčinio za vijeke vjekova.  Iz pozicije da mu vjerujemo, s guštom sam uzeo u ruke knjigu o novom istraživanju prave lokacije Troje. U izdanju ''Naklade Uliks'' od autora prof. Vedrana Sinožića izašlo je novo, prošireno izdanje ''Naše Troje''.

''Naša Troja'' je istraživački, zaokruženi opis autora koji od djetinjstva istražuje Homera, Ilijadu i Odiseju. Samim ''ulaskom'' u štivo, na brzinu bivate zarobljeni autorovom opijenošću za istraživanjem stvarne lokacije Troje. Ovaj vrsni povjesničar šahovskom preciznošću predviđa svaku našu sumnju i pitanje koje bismo mu mogli postaviti.  Ljudsko prokletstvo je da apriori ulazi s negacijom u tvrdnju koju ni samo ne može potvrditi. 

''Naša Troja'' je savršeni argument da je Troja, ni manje ni više, u Motovunu u Istri! Kad pročitate dokaze s kojima barata Sinožić dođe vam da spremite ruksak, uzmete šator, vreću za spavanje i krenete istraživati lokaciju po lokaciju, spis po spis, artefakt po artefakt u muzeju. Osim lokacijske podudarnosti, autor ulazi u podudarnost toponima kojima se određena mjesta i prezimena poklapaju s nazivima plemena koja su bila na strani Trojanaca. Povlači paralele iz narodnih mitova i pjesama šireg područja, od Bosne preko Like do Istre. Uspoređuje geografsko i plemensko nazivlje u Crnoj Gori s onima na koja se nailazi u epu. Heraldika u Istri i dijelu Italije i dan danas prenosi trojansku simboliku na modernim grbovima gradova i plemstva. Legende i geografska podudarnost frapantno vežu mističnu Odisejevu Itaku s današnjim Unijama. Otad je more naraslo, nestale su plodne ravnice no geološka nalazišta u priobalju Istre upućuju na gustu naseljenost istarskog poluotoka.  

U Troji je svoje mjesto našao i Limski kanal, kao što je i šest istarskih rijeka prispodobivo s rijekama spomenutim u Ilijadi! 

Sinožić je svojim rukopisom približio strukturiranu i ponekad informacijama sporu publicistiku širem čitateljstvu. Iako je riječ o istraživačkim podacima, on ih je znalački ukomponirao u zanimljivu priču o vremenu o kojemu mnogi od nas pojma nisu imali. Obvezna lektira koja se čitala u polusnu dobila je tako novu, zanimljiviju dimenziju u ovoj knjizi. Još ni ne slutimo koliki turistički potencijal ima otkriće Troje u Istri. Filmski festival u Motovunu možda nikada neće prikazati Troju, no duh Troje i mitskih ratnika zasigurno će lebdjeti nad publikom koja neće biti ni svjesna toga da se na nedalekom polju vodila bitka svih bitaka. Da je iz motovunske magle izrastao ep kojeg su vidjeli slijepi, a mnogi su kraj zdravih očiju bili slijepi vidjeti istinu. 

Istini koju donosi ''Naša Troja'' lako je povjerovati. Vjerujem Sinožiću. Vjerujem mu daleko više nego da je Troja u Gabeli ili Turskoj.  Vremena teku i vrijeme je sazrjelo za novu istinu: Troja je u Istri! Troja je Motovun! Ako ne vjerujete, uvjerite se sami štivom koje razara mitove i legende otvarajući horizont istine. Na trenutak Troja je oživljena i zasjala je u svoj svojoj punini. Punini istinske ljubavi spram epa koji je Sinožić čitao između redova dajući mu novu vrijednost, novo postojanje i mjesto kojem zaista pripada. 

Vedran Sinožić rođen je 1966. u Puli, gdje je završio studij povijesti i hrvatskog jezika na Sveučilištu Juraj Dobrila. Živi u istarskom Novigradu. Istražujući Homerove epove autoru se prikazao put do Troje koji je sada otvoren i vama.