SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
INTERVJU
 
Sinožić: Troja je sveti grad
Autor/izvor: Krešimir Butković
Datum objave: 27.06.2017. - 21:27:11
INTERVJU - Nedavna recenzija knjige ''Naša Troja'' prof. Vedrana Sinožića pobudila je veliko zanimanje u čitatelja našeg portala. 

Mnogima je zagolicalo maštu da bi Troja mogla biti u Istri, točnije da je Troja malo istarsko mjesto Motovun. Kao običnom čitatelju neminovno su mi se otvorila neka pitanja i nedoumice pa sam se stoga odlučio na intervju s autorom. Fascinantna je argumentirana povezanost Homerovih epova s Istrom, no upitajmo  o svemu tome onoga koji je život posvetio istraživanju Troje. 

SEEbiz: Uvijek stavljate Troju i svoj rad ispred sebe tako da malo toga znamo o Vama. Možete li nam se ukratko predstaviti?

Sinožić: Rođen sam u Istri, u Puli 15. svibnja 1966. Profesor sam povijesti i hrvatskog jezika i književnosti. Studij sam završio 2008. na sveučilištu Juraj Dobrila u Puli. Ne radim u zvanju profesora, ne predajem. Postoji razlog za to, ljubav prema istraživanju Homerova svijeta usmjerila me pisanju knjige Naša Troja, ukratko tu sam ostvario sebe, te mogu sada reći da sam homerolog. Mislim da bi to bilo najbolje predstavljanje. Naša Troja moja je prva knjiga, neće biti i jedina. Intenzivno radim na otkriću lokacije Troje dvadesetak godina. U svakodnevnu životu bavim se uzgojem maslina i voćaka na svojem posjedu već desetljećima. Volim sportske aktivnosti, plivanje i ronjenje, putovanja, a katkad nastaju i uljana platna ...

SEEbiz: Zadivljujući je podatak da ste Homera istraživali od mladih dana. Koliko je on povijesno vjerodostojan? 

Sinožić: Ovo je pitanje upravo izazovno za mene i dobit ćete strastveni odgovor u mom stilu. Prema znanosti o historiografiji povijest na ovim prostorima počinje s Hekatejem. Herodotom i Tukididom, a to se zbiva tek na prijelazu iz šestog u peto stoljeće pr.kr. Međutim oni su tek začetnici pisane povijesti, a ne pravi povjesničari, bolje je reći; skupljači ne previše provjerenih informacija, kojima su dodavali svoje maštovite zaključke. Drugim riječima, oni su ljudi s pokušajem stvaranja povijesne priče. S druge strane Homeru je učinjena povijesna nepravda, a to treba istaknuti povrh svega radi nerazumijevanja njegove predostojanstvene i vrlo precizne sage u geografskom smislu. Bogovi i junaci povjesničare su skrenuli s pravog puta. To je razumljivo stoga jer je svijet bogova i junaka polako nestajao, da bi na to mjesto stigli filozofi matematičari, atomisti i mnogi drugi. Nemogućnost da arheolozi pronađu i prepoznaju pravu Troju dovela je i do toga, pošto je u njihovim Trojama mnogo nelogičnosti nesklada, bolje reći smiješnih promašaja, da je Troja po mnogima tek plod pjesničke mašte. Rekao bih još da se treba prisjetiti i one Whiteove teze, prema kojoj se književnost i historiografija preklapaju jer su one i jedna i druga oblici, mada se razlikuju, duhovnog odnosa prema zbilji. Zato uvijek Homera stavljam na prvo mjesto.

SEEbiz: Zanima me onaj trenutak klika; da, Motovun je Troja! Kako se to dogodilo, kako ste sve povezali? 

Sinožić: Klik se dogodio sasvim slučajno ...jednog običnog dana...kada sam shvatio da se tajna Troje skriva u nazivu  grada Motovuna. Dakle, Troja nije nikada bila izgubljena, samo je čekala svoj trenutak a kao da kaže...tu sam... zar me ne možete pronaći? U svijetu postoji oko 150 naselja i gradova pod tim imenom, a na Mediteranu barem dvadesetak. Bilo bi to naivno i prelagano tražiti pod tim imenom. Krila se pod šifrom MOTOVUN. Pomislio sam slučajno da izmijenim tumačenje Motovun jednako mons. Montagna... i došao sam do onog fzzzzz... MOTOVUN JEDNAKO MOT-VUN... motati vunu jednako motovilo... to je preslica koju drži boginja Atena... zaštitnica grada. Srodno mome je i talijanski naziv grada... Montona... ili ovčji kožuh. Opet u vezi s Pergamom na vrhu Troje. Pergam je ovčja koža. Ovo je bio moj prvi poticaj, odmah sam znao da je to TROJA. Rekao bih; misao...instinkt...pogađanje.

SEEbiz: Frapantna je toponimska podudarnost, dokazi u heraldici, geografska podudarnost, a o prezimenima da ne govorimo. 

Sinožić: I to je bilo golemo iznenađenje! Počeo sam sa selom Heki i selom Pariži, a došao sam i do nizine zvane Troja ispod Boljuna u Istri. Međutim, neskromno ću reći, u drugoj knjizi donosim vam još jednu vreću dokaza i toponima.
Ovo je vrlo značajno,jer se baš oko Motovuna nalazi da tako kažem gusti osinjak toponima koji nose upravo imena samo trojanskih junaka i trojanske aristokracije, i to skoro bez izuzetaka! Od starih do mladih, od prinčeva i princeza do svećenika i nimfi. Čak i njihovih saveznika, kao za vječni spomen. To je senzacionalno otkriće koje nismo vidjeli pred sobom tisućljećima ...

SEEbiz: Zašto je Troja toliko važna bila svima? Zašto je baš ovdje smještena? I što je u povijesnom kontekstu ovo područje značilo brojnim osvajačima ali i trgovcima?

Sinožić: Troja je bila važna u gospodarskom i strateškom smislu. Primijetio sam, doduše, da to svi naglašavaju kad pišu o Troji. Malo je stereotipno, priznajem. Ali, mnogi i zaboravljaju, i ne pišu o tome. U literaturi je ova tema manjkava i nezastupljena, a to je ovo: TROJA ILI ILIJ JE SVETI GRAD. Dakle, religijski centar mnogih naroda s mora, a i onih u brdskim zaleđima. Ovo navodi na razmišljanje; je li to bio vjerski rat, rat za Helenu koja je Troji trebala donijeti neki novi vjerski poticaj?

SEEbiz: Brojne su se kulture miješale. Možemo li nakon svih ovih godina tvrditi da su artefakti povezani s Trojom autentični ili su ipak posvojena baština koju su seobama donijeli u ove krajeve?

Sinožić: Naravno da je seoba bilo mnogo, ali arheološki nalazi brončanog doba Istre, civilizacije kojoj sam imenovao PRAVOM TROADOM, u kojoj se nalazi PRAVA TROJA, ona HOMEROVA, su svi odreda mikensko-minojskog tipa, možemo reći i egejskog, s pojedinim nalazima tračko-kimerijskog tipa. Svi oni odlično se slažu s konačnim rješenjem koje postavlja Troju u ISTRU, u gradić Motovun. Ove nalaze, koji su tako slikovito opisani u HOMERA, nalazimo u Istri u velikom broju. Nažalost, zlatna groznica devetnaestog stoljeća učinila je svoje, dok je sam grad Motovun devastiran višestoljetnim izgradnjama i rušenjima, od kojih je u doba Napoleona zabilježeno rušenje vanjskih zidina .

SEEbiz: Pitanje Itake i Odiseja se promatra odvojeno od Troje? Zanimljivo je da je i Itaka blizu nas. 

Sinožić: Itaka je u stvari bila dio Troje, prema ideji Salinasa. Međutim, on nije imao pravu lokaciju niti Troje a tako ni Itake. Napomenuo sam u knjizi da njemu puno dugujemo, jer svaki povjesničar mora istaći na kojoj je literaturi gradio svoj rad. Odisej je porijeklom iz Troje, iako to želi zatajiti. Dakle, iz Istre, i za to imamo znak,selo Disjoti i oblast Farnaze kod Oprtlja, nedaleko Motovuna. Roditelji Odisejevi su Trojanci,Istrani s područja Tikeli i Liretov brig. Odisej je jedan od pripadnika loze  vladara trojanske države, iako po svemu sudeći bez posjeda i prava. Svoju će obitelj zasnovati na susjednom Kvarneru, tada Kefaleniji, Ikarijevoj zemlji. Ući će u taj rat s posebnim interesima.

SEEbiz: Nose li naše žene u sebi gen Amazonki ratnica? Naime, naše žene su prilično temperamentne i uspješno pariraju muškarcima.

Sinožić:  Na ovo ću pitanje veselo odgovoriti, to je primjer moje majke, koja nosi krvnu grupu 0, dakle tip starosjedioca. Ona je prava žena ratnik. Radnik. Neumorna, žilava, nepobjediva, radi od jutra do mraka. Koji put joj kažem,majko,nemoj raditi toliko,a ona mi lakonski odgovori; šuti sine i požuri s poslom. Ne boji se nikog. Takve su rijetke. Homer i neki drugi autori amazonke smještaju na planinu Idu istočno od Troje, uz to Amazonke žive u zajedničkoj zemlji s Halubljanima (Robert Graves,Grčki mitovi), a prepoznajemo ih po toponimu sela Omoščica istočno od Motovuna koji označuje upravo Amazonke. Ovdje ćemo lako prepoznati goru Učku i mjesto iznad Rijeke HALUBAJI,poznato po zvončarima,koji su ostatak starog kulta ovna koji su štovali Dardanci, istočni saveznici Trojanaca.

SEEbiz: Neminovno se nudi pitanje Etruščana te Tračana? 

Sinožić: Etruščani često ističu svoje trojansko porijeklo. Massimo Pallotino ne govori o njihovom porijeklu iz Istre,Slovenije,Primorja,Zapadne Bosne gdje nalazimo mnogobrojne toponime etruščanskog porijekla. O Etruščanima na istočnoj strani Jadrana iscrpno su pisali prije mene slovenski filolozi i povjesničari: Anton Berlot,Ivan Rebec, Matej Bor, Ivan Tomažič, Milko Matičetov. To je u Hrvatskoj, a i u svijetu prilično nepoznato. Štoviše,neki od njih su počeli osjećati da je TROJA u blizini,čak su i prorekli povjesničara koji će je jednog dana i otkriti...

Tračani su druga najveća zanimljivost. Oni su po Herodotu najveći narod na svijetu. Oni koji ne poznaju povijest u dovoljnoj mjeri, prebrzo se zalete i pišu da su Tračani narod koji je obitavao u današnjoj Rumunjskoj i Bugarskoj...i točka. Naravno,to je bilo u doba helenske Grčke i Rima, čak tisuću godina poslije trojanskog rata. Treba se sjetiti Herodota koji ih smješta po cijelom tadašnjem svijetu, tj. Panoniji, Karpatima, Alpama,italskom poluotoku. U Istri to su Histri,dakle narod tračkog tipa,sto je utvrđeno novijom arheologijom,koja je odbacila tezu da su Histri Iliri,isto tako ih arheologija nalazi u Italiji ispod Alpa te za moju knjigu najvažnije - kod grada Bolonje, što odgovara Homerovu opisu Troje gdje sunce zapada u more prema zemlji Tračana. Radi se o nalazima tzv. tračko-kimerijskog tipa. Tračani se pojavljuju kod Troje u posljednjoj godini rata, a Odisej ubija njihova kralja Resa podno Troje. Danas je spomen na to selo Režari ispod Motovuna.

SEEbiz: Vrlo ste aktivni. I dalje istražujete. Pripremate nove knjige? Materijali se nakupljaju?

Sinožić: Neću vas razočarati, već sam napisao knjigu Kalisto ili Naša Troja 2, te radim na knjizi Memoari jedne potrage ili Naša Troja 3, u kojima donosim još mnoge zanimljivosti. Ukratko, nestrpljiv sam, prijatelji mi kažu da je to sve prebrzo, ali ne mogu protiv sebe. Mislim da to treba što prije staviti na papir.

SEEbiz: Što ovakvo epohalno otkriće može donijeti Hrvatskoj, posebice Istri? Mogu li se organizirati ''Trojanske rute'' ili nešto slično?

Sinožić: Ovo može preokrenuti sve, cijelu našu sliku povijesti, Istre, Hrvatske, svijeta. Osvrnimo se na naše gospodarstvo, na turizam, kulturu...Postoji li bolja ponuda ...? Realnost je nešto drukčija, jer je ovo otkriće preveliki tanker koji ne može ili ne smije ući u našu luku. Ipak, vjerujem da će se s vremenom proširiti dokovi. Nekim sam ljudima rekao: Hrvatska je prvak svijeta. TROJA, JEDAN NULA, ITAKA, DVA NULA. Vjerujem da će knjiga osvojiti svijet engleskim prijevodom, dakle pod naslovom OUR TROY. Za sad me pomoglo nekoliko hrabrih ljudi, posebno ću istaći Silvana Frančiškovića i Miru Božića iz Naklade Uliks - Rijeka, s kojima sam bio u trojanskom konju. Ovom prilikom pozdravit ću moju publiku i suradnike iz Gospića i Splita, a posebno prijatelja iz Ljubuškog Krešu Vujevića.