SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
JEDINI KANDIDAT
 
Stipe Botica novi predsjednik Matice hrvatske
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 17.06.2018. - 10:26:00
Zadnja izmjena: 17.06.2018. - 12:48:04
RIJEKA - Stipe Botica, ugledni kroatist, izabran je za novog predsjednika Matice hrvatske (MH) na Glavnoj skupštini MH održanoj u subotu u Rijeci, u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja.

Botica je bio jedini kandidat za tu funkciju, a naslijedio je Stjepana Damjanovića.

Zahvaljujući se na izboru, Botica je kazao kako bi volio da je bilo više kandidata za predsjedničko mjesto, jer bi to donijelo 'propulzivniju atmosferu u Maticu'. Ocijenio je da Matica hrvatska u 21. stoljeću djeluje drugačija nego do sad te izrazio nadu da će se na sljedećoj izbornoj skupštini na upravljačka mjesta birati 40-godišnjaci.

Za potpredsjednike su od pet kandidata izabrani Anđelko Akrap, Luka Šeput i Dubravka Oraić Tolić. Na poziciji glavnog tajnika u sljedećem mandatu ostaje Zorislav Lukić, kao i Damir Zorić na poziciji gospodarskog tajnika. Božidar Petrač je izabran za književnog tajnika Matice hrvatske.

Izabrani su i članovi Nadzornog odbora, Suda časti i Glavnog odbora Matice.

Stipe Botica je rođen 1948. godine u Otoku Dalmatinskom. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu je diplomirao, magistrirao i 1986. godine obranio doktorsku disertaciju „Književno djelo Luke Botića (Veze usmene i pisane književnosti hrvatskoga romantizma)".

Od 1984. godine radi na Katedri za usmenu književnost tog fakulteta, gdje je od 2002. redoviti profesor u trajnome zvanju. Surađivao je s više fakulteta u zemlji i inozemstvu kao gostujući profesor. Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu bio je dekan te pročelnik Odjela za kroatistiku. Bio je i voditelj Zagrebačke slavističke škole - Hrvatskog seminara za strane slaviste.

Dobitnik je više nagrada, a među njima i medaljom rada 1984. godine, te nagradom za stručni i znanstveni rad s likom Ruđera Boškovića 1995. godine. Autor je pedesetak znanstvenih i stručnih radova a uredio je i izdao petnaestak knjiga.

Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova. U njenim pravilima glasi da je "neovisna, neprofitna i nevladina udruga utemeljena za promicanje hrvatske kulture, a tijekom vremena, zbog svog je rada i neprekidnosti, postala nacionalna ustanova".

Matica hrvatska utemeljena je 1842. godine sa svrhom promicanja nacionalnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, gospodarstva i javnoga života te skrbi za društveni razvitak. Jedan je od najvećih i najvažnijih nakladnika knjiga i časopisa u Hrvatskoj. Uz 20-tak redovnih biblioteka značenjem se ističe biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, u kojoj je objavljeno već više od stotinu naslova.

Središnjica MH objavljuje dvotjednik Vijenac, književni list za umjetnost, kulturu i znanost, Hrvatsku reviju, časopis za književnost, umjetnost i kulturu življenja, te književni i znanstveni časopis Kolo.

DENIS DERKMeđimurska biblija čekala je 265 godina prijevod na hrvatskiOsim izdavačke djelatnosti, Matica hrvatska priređuje brojna kulturna i znanstvena događanja: predstavljanje knjiga, znanstvene simpozije, okrugle stolove, rasprave, stručna i znanstvena predavanja te koncerte klasične glazbe. U Središnjici Matice hrvatske održi se više od stotinu manifestacija godišnje, a podjednako su aktivni i Matičini ogranci.

Pri Središnjici djeluje i Galerija Matice hrvatske u kojoj izlažu ponajprije mladi likovni umjetnici. U ciklusu Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj nastupaju daroviti i na natjecanjima nagrađivani polaznici glazbenih škola te glazbenih smjerova na sveučilištima u Hrvatskoj. Salon Matice hrvatske priređuje predavanja iz raznih područja znanosti, umjetnosti i kulture općenito, pri čemu predavači gotovo isključivo pripadaju mlađoj ili srednjoj generaciji.

Razni odjeli Matice hrvatske održavaju predavanja, tribine i skupove iz područja svoga djelovanja. Matica hrvatska organizator je i Komunikološke škole i Filozofske škole, koje omogućuju perspektivnim studentima aktivno sudjelovanje i usavršavanje u struci.

Stotinjak ogranaka Matice hrvatske objavljuje 20-tak književnih časopisa, među kojima su "Dubrovnik", "Književna revija", "Dometi", "Zadarska smotra", "Riječi"... Ogranci su zbog bogate kulturne djelatnosti u svojim mjestima nezaobilazni, a ponegdje i jedini nositelji kulturnoga života.

 Medvescak