SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
OSTAVŠTINA
 
Što će biti s Matvejevićevom ostavštinom godinu dana nakon piščeve smrti?
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 02.02.2018. - 13:06:42
ZAGREB - Dok se u književnim krugovima prisjećaju hrvatskog i bosansko-hercegovačkog književnika i humanista Predraga Matvejevića u povodu prve godišnjice njegove smrti, pojavila se potreba skrbi o njegovoj materijalnoj književnoj ostavštini čiji opseg nije istražen.

U dnevnom listu Il Piccolo iz Trsta od petka izašao je članak u spomen na Predraga Matvejevića koji podsjeća na piščev životni put i stvaralaštvo. Posebno ističe uspjehe njegova Mediteranskog brevijara i najavljuje multmedijalnu priredbu "Mediteranski brevijar u spomen na Predraga Matvejevića", koja će se održati u teatru Miela u Trstu 7. veljače, slijedom velike međunarodne izložbe "U moru bliskosti".

Odajemo počast velikom hrvatskom književniku na prvu obljetnicu njegove smrti, kaže se u najavi i dodaje da se Matvejevićeve riječi prepleću s mediteranskom polifonijom u akustičkoj instalaciji sklopljenoj od različitih glasova na svjetskim jezicima na koje je Mediteranski brevijar preveden. Priredba će se održati u produkcija Kulturne udruge Cizerouno, u režiji Mila Lazić i u suradnji s Maxom Borghijem i Filipom Jurcevim.

Udovica bi željela da netko preuzme brigu o književnoj ostavštini koja joj je ostala

Piščeva udovica Mirjana Matvejević kazala je nedavno za Hinu da bi željela da netko preuzme brigu o književnoj ostavštini koja je njoj preveliki teret. Ostavština koju je ona naslijedila obuhvaća osobnu biblioteku i memorabilije u vidu plaketa nagrada i drugih predmeta, kao i rukopise koji su iza njega eventualno ostali. Napomenula je da se to ne odnosi na autorska prava, koja su pripala Matvejevićevoj kćeri.

Matvejević je za svoga života više puta darivao knjige iz osobne biblioteke prijateljima, poznanicima i uličnim prodavačima, među kojima i one velike stručne i bibliofilske vrijednosti. Također, prema izjavi udovice, Matvejević je u trenutku bolesti uništio dostupne rukopise.

Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Tatijana Petrić pozdravlja zanimanje javnosti za tu temu i kaže da skrb o ostavštini ovog ili bilo kojeg drugog autora, preuzima pojedinac ili institucija kojoj je ona povjerena, što podrazumijeva čuvanje građe u odgovarajućim uvjetima, njezinu restauraciju ako je ona potrebna, kao i promociju putem tematskih izložbi, izdanja, tekstova na mrežnim stranicama i društvenim mrežama i sl.

Pitanje je tko ima prava

U odgovoru Ministarstva kulture ističe se da je ostavština autora vlasništvo njegovih zakonskih nasljednika i oni s njome raspolažu prema vlastitim željama, ako autor za života valjanim dokumentom nije odredio drugačije. Institucije i tijela uprave, pa tako ni MK, ne mogu raspolagati takvim ostavštinama, niti odlučivati o njihovom čuvanju bez obzira na važnost autora i njegov udio u nacionalnoj kulturi, kaže se.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije odgovorilo na upit.

Književni kritičar i povjesničar Velimir Visković, odgovorio je na pitanje poslano Hrvatskom društvu pisaca čiji je Matvejević bio član. Vlasnici Matvejevićeih autorskih prava i biblioteke, pa i svih pokretnina i nekretnina su njegova supruga i kćer. HDP vjeruje da nasljednici time upravljaju u skladu s interesima hrvatske kulture i daljnje afirmacije Matvejevićeva djela, odgovorio je Visković.

Rukopisnu ostavštinu nasljednici mogu darovati Zavodu za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU. Stručni djelatnici Zavoda imaju bogato iskustvo u skrbi o takvim ostavštinama, njihovu evidentiranju, katalogiziranju i istraživanju. Osim toga te su ostavštine dostupne za istraživanje domaćim i stranim znanstvenicima. Knjižnu ostavštinu nasljednici mogu darovati Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, kažu u Ministarstvu kulture.

Bogatstvo fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, kao institucije od značaja za hrvatsku kulturu i baštinu, dobrim dijelom čine upravo ostavštine, i to ne samo književnika, već i likovnih umjetnika, glazbenika, kolekcionara i općenito pojedinaca koji su zadužili naše društvo i kulturu. Svim gore navedenim načinima taj dug im barem djelomično nastojimo vratiti - u skladu s mogućnostima koje su nam na raspolaganju, ističe glavna ravnateljica NSK Tatijana Petrić.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica otvorena

Naravno, bilo bi dobro i da ostavština Predraga Matvejevića pronađe siguran dom u okrilju neke od hrvatskih institucija - prvenstveno radi njezina daljnjeg očuvanja, vrednovanja i promocije. U ime Nacionalne i sveučilišne knjižnice mogu vam reći samo da smo mi za takvu vrstu suradnje uvijek otvoreni, u skladu sa svojom misijom, vizijom i ciljevima. No također ističem da osim zahtjeva za određenim tematskim pretraživanjima, nikakav upit ni ponuda do nas do danas nisu stigli, zaključila je Tatijana Petrić.

Mediji u Hrvatskoj pisali su nedavno kako je Mediteranski brevijar PredragaMatvejevića, najslavnija i najprevođenija hrvatska knjiga danas u svijetu, u povodu trideset godina od prvog njezina izdanja. Također, istaknuli su da se ta, kao i druge Matvejevićeve knjige, još u Hrvatskoj javnosti nije nametnula kao nacionalno važna tema.

U Hrvatskoj nema nacionalne institucije koja bi po najosnovnijim bibliometrijskim kriterijima "izmjerila" tu slavu, pa se za te potrebe najčešće koriste podaci iz novinarskih tekstova. Ne postoje ažurni podaci o broju prijevoda, izdanja i tiražu knjige za koju poznavatelji smatraju da je najprevođenije hrvatsko djelo.

Mediteranski brevijar objavljen je u najmanje 48 izdanja na najmanje 23 jezika, zbog čega se u javnosti smatra "našom najprevođenijom knjigom ikad", i "knjigom rekorda".

Predrag Matvejević (Mostar, 7. listopada 1932. – Zagreb, 2. veljače 2017.), hrvatski je i bosanskohercegovački pisac i publicist, hrvatski i talijanski državljanin, te član Akademije nauka i umjetnosti BiH od 2002. Šezdesetak uglednih talijanskih intelektualaca, među kojima je bio i književnik Umberto Eco, svojevremeno je pokrenulo inicijativu da se Predragu Matvejeviću dodijeli Nobelova nagrada za književnost.