DiWagner
SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
ZDRAVSTVO I INOVACIJE
 
Telemedicina: Bolje zdravstvene usluge uz razvoj inovacijskih tehnologija
Autor/izvor: Damir Kušen, veleposlanik Hrvatske u Finskoj
Datum objave: 08.02.2012. - 19:20:40
KOLUMNA - Telemedicina je usmjerena na povećanje efikasnosti zdravstvenog sustava uz istovremeno smanjivanje troškova, ali i ka razvoju novih tehnoloških inovacija i aplikacija u medicinskoj industriji, koje inovativnim tvrtkama donose sve veće prihode.
Razvoj telemedicine danas je nezaobilazna karika razvoja kvalitetnog medicinskog sustava utemeljenog na visokim tehnologijama u brojnim razvijenim zemljama. Tako su nordijske zemlje primjer uspješnog spajanja tradicionalne socijalne osjetljivosti i principa jednakosti sa mogućnostima i prednostima koje donose nove ICT tehnologije. U području zdravstva nordijske zemlje posljednjih su godina učinile značajan strateški iskorak ka većem poticanju razvoja novih tehnologija i inovacija koje bi organiziranje sustava pružanja zdravstvenih usluga učinile efikasnijim, jeftinijim i svima dostupnim. Velika područja sjevernih dijelova Norveške, Švedske i Finske vrlo slabo su naseljena i visoki standard zdravstvene i socijalne zaštite tipičan za nordijski socijalno-ekonomski model u tim je područjima prilično teško i skupo organizirati. S druge strane, naglašena socijalna jednakost na kojoj se temelji nordijski politički sustav obvezuje te države da osiguraju adekvatni sustav pružanja zdravstvene zaštite cjelokupnom stanovništvu. Zato je kroz telemedicinu u tim zemljama pronađena optimalna simbioza zdravstvene zaštite i razvoja novih ICT tehnologija.

Povijesni razvoj telemedicine
Povijest telemedicine, ili liječenja na daljinu, imalo je nekoliko svojih razvojnih faza. Počeci sustavnog korištenja vežu se uz zdravstvene potrebe mornara koji su sa udaljenih brodova putem Morseovih uređaja komunicirali sa liječnicima na kopnu, preko razvoja telefonije i radio-komunikacije koje su razmjenu informacija potrebnih za dijagnostiku i liječenje učinila značajno efikasnijom. No, ključnu prekretnicu u razvoju mobilne informacijske tehnologije mnogi vide u projektima američke vlade i NASA-e - odnosno naglom razvoju suvremenih telekomunikacija vezanih uz svemirski program. Upravo to je omogućilo ulaganje iznimno velikih sredstava za istraživanje i razvoj te rezultiralo revolucionarnim izumima i inovacijama u području telekomunikacija, satelitske tehnologije te u konačnici i sa širokom primjenom u svim područjima ljudskog rada i stvaralaštva, uključujući i telemedicinu. Američka vojska i NATO, također su kroz razvoj telemedicine za potrebe terenskih vojnih postrojbi preuzeli jednu od ključnih uloga u njezinom daljnjem usavršavanju.

Američki prestiž u razvoju telekomunikacija u području svemirskog programa pokušao je slijediti i tadašnji Sovjetski Savez. Sve je to dovelo do izrazito naglog i ekstenzivnog razvoja novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija i tehnoloških inovacija. Tako je od 1980-ih godina razvoj satelitskih komunikacija obuhvaćao sve više tehnološki-usmjerenih zemalja, od Europe, Kanade, Australije do Azije. Raspadom blokovske politike, do tada prilično zatvoreni segment znanstvenih istraživanja i high-tech industrije te telekomunikacija otvorio se širokom civilnom sektoru, a iznimni značaj daljnjeg razvoja medicinske industrije vezane uz ICT tehnologije prepoznat je naravno na globalnoj razini.

Finska iskustva u razvoju telemedicine
Zanimljivo je primijetiti da je i više malih zemalja pokušalo pronaći svoj inovacijski i tehnološki prostor u razvoju primjene telekomunikacija u zdravstvu. Finska je sigurno primjer koji treba posebno istaći. Iako je elektronsko slanje radioloških nalaza, MRI i CT imidža u Finskoj započelo još 1969. godine, pravi zamah telemedicine pokrenut je početkom 1990-ih godina, paralelno s  razvojem mobilne telefonije i informatičkih sustava i mreža koje su omogućavale prenošenje velikih količina informacija. Tako su već do polovice 1990-ih godina svih pet finskih sveučilišnih bolnica bilo opremljeno informatičkom tehnologijom koja je omogućavala povezivanje s brojnim lokalnim bolnicama, osobito u sjevernim, u zimskom razdoblju teško dostupnim dijelovima zemlje.  

Finska je na najbolji način povezala novu strategiju reorganizacije sustava zdravstvenih usluga, tradiciju razvoja visokih tehnologija i orijentiranosti na tehnološke inovacije usmjerene realnim potrebama ljudi te naravno – Nokiju – svjetskog lidera u području telekomunikacija.  Nokia je razvojem hardwarea i brojnih aplikacija unijela značajne novine u cjelokupni finski ICT sektor i primjenu u brojnim područjima, pa tako i u zdravstvu. Upravo je Nokia sa svojim istraživačkim timovima razvila prvi uređaj Personal Digital Assistance (PDA) sa integriranim GSM mobilnim telefonom. Zanimljivo je da je taj projekt pod nazivom MEMODA (Mobile Medical Data) Finska ostvarila sa značajnom financijskom pomoći europskih fondova tijekom 1998-2000. U slijedeće dvije godine uz pomoć drugog projekta – PROMODAS - financiranog dijelom ponovo iz Brusselsa,  finski stručnjaci i Nokia razvili su savršeniju generaciju PDA uređaja – Professional Mobile Date System – koji je omogućio široku primjenu ICT tehnologije u telemedicini. Podsjećamo da je upravo u Finskoj u srpnju 1991. godine realiziran prvi komercijalni poziv mobilnim telefonom primjenom GSM tehnologije koja je u temelju promijenila cjelokupnu telekomunikacijsku platformu.

Danas je primjena telemedicine u finskom zdravstvenom sustavu normalna svakodnevna aktivnost, od videokonferencija koje u formi konzultacija sve više zamjenjuju fizičke odlaske liječniku, preko dijagnostike, analitike i razmjene informacija pojedinih zdravstvenih institucija, pa do niza terapeutskih postupaka, osobito u području psihijatrije i psihologijskog savjetovanja.
 
Telemedicina i problem starenja stanovništva
Finska, naravno u razvoju telemedicine nije jedina i danas je sve više zemalja koje prepoznaju sve njezine pogodnosti. U prvom redu, telemedicina podiže razinu zdravstvenih usluga te smanjuje proračun za održavanje zdravstvenog sustava.

Problem starenja populacije i sva socijalna i medicinska pitanja koja iz toga proizlaze postaju jedno od ključnih područja za razvoj novih tehnoloških rješenja i aplikacija koje pomažu starijem dijelu pučanstva u njihovom svakodnevnom životu i omogućuju im lakšu medicinsku njegu te samostalni život. Kao dio strateškog plana za stvaranje Inovacijske unije, EU je i taj segment uključila u sveobuhvatnu «EU 2020 strategiju». Naravno da iz toga proizlaze i značajna financijska sredstva kroz fondove EU namijenjena poticanju inovacija i novih tehnoloških rješenja u tom području. Znamo li da će, prema demografskim trendovima i procjenama 2020. godine oko 18.7 posto građana SAD-a biti starije od 65 godina, te čak oko petine Europljana, to najbolje sugerira koliko će proračun za zdravstvene usluge i adekvatnu njegu biti dodatno opterećen. To, međutim, pokazuje i iznimno veliki tržišni potencijal za sve nove korisne aplikacije i inovacije u području zdravstva i telemedicine.

Može li telemedicina pomoći najsiromašnijem dijelu svijeta
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) još je 1990-ih pokrenula globalnu platformu i strateški cilj – „zdravlje za sve do 2000“. Naravno da je i danas stotinu milijuna ljudi i djece u svijetu bez adekvatne zdravstvene zaštite. Telemedicina uz pretpostavku političke volje sigurno može učiniti puno kako bi se pomoglo najsiromašnijem dijelu stanovništva. Naravno da siromaštvo podrazumijeva i nemogućnost nabave potrebne informacijske tehnologije, ali kroz brojne programe humanitarne i razvojne pomoći usmjerene nerazvijenim zemljama moguće je tehnički osposobiti svaki liječnički ured u mjestu, školu ili neko središnje mjesto sa kojeg bi se ostvarila telemedicinska komunikacija sa liječnicima u nekoj udaljenoj klinici. Finska je u suradnji s Nokiom razvila pojednostavljene mobilne telefonske platforme reducirajući cijenu uređaja na minimum te ih uključila kao sastavni dio tehničke pomoći zemljama u razvoju.
 
Dok oko 40 posto europskih zemalja kao dio zdravstvene politike imaju i strategiju e-zdravstva koja uglavnom uključuje i telemedicinu, u zemljama Afrike i istočnog Mediterana ih je tek nekoliko. Još manje je naravno onih koji usvojene strategije u praksi zaista i primjenjuju.

Telemedicina, zdravstvo i turizam
Prednosti telemedicine posebno koriste i one zemlje u kojima je dio stanovništva iz geografskih ili klimatskih razloga izoliran (npr. slabo naseljena planinska područja ili otoci), ili pak države orijentirane na turizam u kojima se u određenom dijelu godine u nekim dijelovima zemlje broj ljudi koji borave povećava po nekoliko puta. Naravno da je vrlo teško organizirati zdravstvenu službu koja bi pratila sezonsku turističku dinamiku i ciklički povećavala broj raspoloživog medicinskog osoblja. Zato se sve više koristi telemedicinski sustav  koji omogućuje razmjenu informacija, dijagnostiku i savjetovanje sa stožernim klinikama, sveučilišnim bolnicama, ili pak sa liječnicima iz zemlje iz koje je određeni turist koji traži medicinsku pomoć. Na taj se način omogućuje pacijentu da stupi u kontakt sa svojim osobnim liječnikom ili zdravstvenom institucijom koja raspolaže sa njegovim medicinskim dosjeom. Značajna prednost je i pružanje dijela medicinskih usluga na materinjem jeziku pacijenata. Sve veća popularnost zahtjevnih sportova i ekstremnih oblika rekreacije koji prate turizam povećava i broj ozljeda, što podiže očekivane standarde pružanja zdravstevnih usluga. Hrvatska sa svojom strateškom orijentacijom u turizmu na najboljem je putu da i u području telemedicine postane prepoznatljiva atraktivna destinacija.   

Ključni europski projekt usmjeren na zdravstvenu zaštitu turista i građana prilikom putovanja pokrenule su 2004. godine Njemačka i Francuska kroz program TEMOS, iniciran kroz Europsku svemirsku agenciju te zamišljen kao budući globalni sustav pružanja mobilnih medicinskih usluga u različitim dijelovima svijeta posredstvom satelitske komunikacije i ICT. U inicijalnoj fazi stručni timovi obišli su veliki broj bolnica i kliničkih institucija u Grčkoj, Turskoj i Tunisu kao ključnim turističkim destinacijama te formirali mrežu akreditiranih TEMOS zdravstvenih institucija u kojima su građani Francuske, Njemačke i ostalih EU zemalja mogli koristiti usluge telemedicine. Danas ta mreža obuhvaća preko 1,000 zdravstvenih institucija u pedesetak država svijeta, uključujući naravno i Hrvatsku.

Razvoj i primjena telemedicine u nordijskim zemljama omogućili su značajno podizanje kvalitete zdravstvenih usluga uz istovremeno smanjivanje proračuna za zdravstvenu zaštitu. U isto vrijeme, upravo je poticaj jačanja zdravstvenog sustava koji bi omogućio liječenje po modelu «anyone, anytime, anywhere» bio glavni pokretač investiranja u razvoj novih medicinskih i welness tehnologija te novog koncepta zdravstvenog turizma. Danas su nordijske zemlje u svjetskom vrhu i u tom segmentu pružanja telemedicinskih usluga svojim građanima te turistima koji ih posjećuju. Osnivanjem nacionalnih centara izvrsnosti za istraživanja i inovacije u području medicinskog turizma, welness tehnologija i sporta, a uspješno povezanih s industrijskom proizvodnjom, nordijske zemlje uspjele su se međunarodno profilirati i u tim područjima. Sve to na najbolji način stvara pozitivni globalni imidž tih zemalja s naglaskom na kvaliteti života, socijalnoj pravednosti, zaštiti okoliša, inovativnom društvu te visokoj razini tehnološkog razvoja.

Nordijske zemlje posljednjih godina organizatori su brojnih međunarodnih konferencija i skupova na temu primjene ICT u razvoju telemedicine. Upravo održana međunarodna konferencija o telemedicini i tehnološkim inovacijama u zdravstvu u organizaciji vodećeg finskog tehnološkog instituta VTT i državne agencije za poticanje izvoza FINPRO na najbolji je način pokazala koliko se danas pridaje značaja približavanju visokih tehnologija potrebama medicinske dijagnostike i terapije. Telemedicina i razvoj ICT zauzima sve značajnije mjesto u integralnom sustavu zdravstvene zaštite, a high-tech industrija u tom području bilježi eksponencijalni rast.

Trend organiziranja sve većeg broja međunarodnih stručnih skupova u području telemedicine posljednjih godina sve je više primjetan i u Hrvatskoj. Slijedeći korak sigurno bi bio u daljnjem približavanju znanstvenog segmenta industrijskom i poslovnom, kako bi se integracijom onih koji stvaraju nova znanja i onih koji ga primjenjuju u novim tržišnim aplikacijama kreirao poticajni inovacijski milje i neophodna umreženost, naravno u okviru šireg nacionalnog inovacijskog sustava.     

Industrijski potencijal razvoja telemedicine
Europa posljednjih godina preuzima vodstvo u investiranju u nove tehnološke inovacije u području medicine. Tako su u razdoblju od 2000-2009. godine investicije u medicinsku tehnologiju u Europi porasle za oko 60 posto, dok je taj rast u SAD iznosio oko 40 posto. Prema podacima Eucomed-a, odnosno Europske industrijske asocijacije za medicinsku tehnologiju, godišnje se u EU investira oko 7.5 milijardi eura za istraživanje i razvoj u području medicinske tehnologije, a sam sektor zapošljava oko 435.000 visokostručnih djelatnika koji rade u 22.500 tvrtki te ostvaruju godišnji prihod od 95 milijardi eura. Razvojem bežične telekomunikacije i pametnih komunikacijskih uređaja dostupnih širokom segmentu populacije, sve značajniji dio tog sektora odnosi se i na razvoj tehnoloških inovacija u području telemedicine. EU znanstveni Sedmi Okvirni program predviđa preko 6 milijardi eura kao poticaj projektima za razvoj novih tehnoloških inovacija u području medicine. Naravno da to potiče i mnoge europske vlade, institucije i tvrtke ka sve snažnijem istraživačkom i industrijskom profiliranju u tom području.
 
Prisjetimo li se ključnog razloga za razvoj telemedicine u nordijskim zemljama – odnosno činjenice o velikom dijelu stanovništva izoliranog na dalekom i nedostupnom sjeveru, dolazimo do vrlo poučnog primjera kako se jedan veliki problem i značajan socijalni i ekonomski nedostatak zemlje jednom mudrom nacionalnom strategijom razvoja može uspješno pretvoriti u prestižnu komparativnu prednost. Uspješno rješavanje problema zahtijeva kreativan i inovativan pristup. Zato se često i kaže kako upravo problemi odgajaju inteligenciju, dok „raj na zemlji“ sigurno nije osobito inovativno i poticajno okruženje.