SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
PRIGODNO
 
Tribinom u Zagrebu obilježen 90. rođendan Milana Kundere
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 10.04.2019. - 07:36:20
ZAGREB - Tribinom u knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu Katedra za češki jezik i književnost, Hrvatsko-češko društvo i Češka beseda Zagreb u utorak su obilježili 90. rođendan Milana Kundere, najpoznatijeg živućeg češkog književnika koji od 1975. živi u Francuskoj te djela objavljuje na francuskom jeziku zbog čega pripada i češkoj i francuskoj književn

Kako je priopćeno iz Hrvatsko-češkog društva, o Kunderi su među ostalima govorili predsjednik tog društva Marijan Lipovac, Marinko Košćec s Odsjeka za romanistiku Filozofskog fakulteta, te pročelnica Katedre za češki jezik i književnost Katica Ivanković .

Lipovac je istaknuo da Hrvati dobro poznaju Kunderu otkako je 1969. objavljen hrvatski prijevod romana "Šala" koji je doživio četiri izdanja, a pisac je posjetio Zagreb 1982. kada je u Teatru ITD pogledao svoju dramu "Jacques i njegov gospodar".

Podsjetio je i da je Kundera kao intelektualac 1991. branio pravo Slovenije i Hrvatske na samostalnost i tražio da ih Francuska prizna.

Lipovac je istaknuo da je Kundera svojim esejom "Otmica Zapada: tragedija srednje Europe" iz 1983. reafirmirao pojam srednje Europe, definiravši ju kao dio zapadne Europe koji svojom kulturom pripada Zapadu, a u političkom smislu Istoku zbog podređenosti Sovjetskom Savezu.

Kundera postavlja i pitanje što srednja Europa danas predstavlja u kulturnom smislu, "osim zajedničke prošlosti i slične arhitekture njenih gradova te postoji li, u uvjetima globalizacije, suvremeni srednjoeuropski identitet", rekao je Lipovac.

Košćec je govorio o Kunderi kao francuskom književniku. "Iako Čeh, Francusku je uzeo kao književnu domovinu, no prije svega se želi smatrati svjetskim piscem te preuskom smatra i definiciju sebe kao srednjoeuropljanina".

"Francuski jezik otvorio mu je vrata u svijet", rekao je Košćec, dodavši da izborom francuskog počinju problemi u njegovoj recepciji koji ponekad idu sve do osporavanja.

"U Francuskoj ga smatraju čak i reakcionarnim autorom, ponekad i elitistom zbog eruditske nadmoći, no priznaju mu da kod čitatelja izaziva pozitivan bunt", dodao je Košćec.

Milan Kundera rodio se 1. travnja 1929. u Brnu, a do odlaska u emigraciju djelovao je kao sveučilišni profesor svjetske književnosti u Pragu. Do 1989. objavljivanje njegovih romana u Češkoj bilo je zabranjeno.

U književnost je na velika vrata ušao romanom "Šala" 1967., a zatim su uslijedili romani "Smiješne ljubavi" (1968.), "Život je drugdje" (1969.), "Oproštajni valcer" (1976.), "Knjiga smijeha i zaborava" (1979.), "Nepodnošljiva lakoća postojanja" (1984.) i "Besmrtnost" (1990.) koje je napisao i objavio na češkom, dok je na francuskom napisao romane "Polaganost" (1993.), "Identitet" (1998.) i "Neznanje" (2000.).

O Kunderinom češkom opusu govorila je Katica Ivanković. Istaknula je da Kundera nije bio zadovoljan što se njegov prvi roman "Šala" povezuje s kritikom staljinizma jer je smatrao da se radi o ljubavnoj priči, a tvrdnje da je politički pisac odbijao je jer se taj pojam povezivao s piscima u službi komunističke propagande.