DiWagner
SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
KAVIJAR
 
Uskoro bismo mogli ostati bez kavijara
Autor/izvor: SEEbiz / Dnevnik.hr
Datum objave: 27.06.2019. - 11:57:22
ZAGREB - Zbog gotovo izumrle ribe ugostitelji diljem svijeta sve teže dolaze do ikre jesetre od koje se radi najskuplji kavijar na svijetu. Osim što ih je sve teže nabaviti u kulinarske svrhe iz prirodnog uzgoja, opasno je narušen i ekosustav. Glavna prijetnja ovoj vrsti staroj više od 200 milijuna godina prekomjerni je ribolov i promjene na staništima.

Neki ih čak zbog njihova neobičnog i drevnog izgleda nazivaju riječnim čudovišnim ribama. Jesetre mogu težiti čak tonu i pol, a najčešće narastu u rasponu od 2 do 3,5 metara. Imaju izdužena tijela prekrivena koštanim pločama.

Poznato je 26 vrsti jesetri, od kojih neke žive u morima, neke u rijekama, riječnim ušćima, zaljevima, a mali broj ih se nalazi i u oceanima, piše Dnevnik.hr.

Jesetre su vrsta koja obitava na zemlji još iz doba dinosaura i važan su dio ekosustava. U vrhu su hranidbenog lanca i važne su za očuvanje ravnoteže ekosustava. U hrvatskim vodama još uvijek imamo jednu vrstu koja pripada porodici jesetri, kečigu, i pretpostavlja se da žive u Dunavu, Savi, Dravi i njihovim pritokama.

Kečiga je u Hrvatskoj zaštićena vrsta. Najveći uzroci ugroženosti, kao i kod drugih vrsta jesetri, jesu izgradnja brana na rijekama, onečišćenje, ali i krivolov. Svemu tome na kraj želi stati Europska unija brojnim projektima te World Wildlife Fund (WWF).

Da bi se osiguralo očuvanje jesetri, ključna je prekogranična suradnja s obzirom na to da Dunav protječe kroz nekoliko europskih zemalja. Dva projekta financirana su projektom LIFE, programom EU-a za potporu projektima zaštite okoliša, očuvanja prirode i borbe protiv klimatskih promjena.

Kroz projekt LIFE za dunavsku jesetru nastoji se smanjiti krivolov i podići svijest o nesigurnom statusu jesetri. Aktivisti u Austriji, Rumunjskoj, Bugarskoj, Njemačkoj, Srbiji i Ukrajini odvraćaju ribare od krivolova i pomažu im u pronalasku drukčijih oblika egzistencije.

Projekt Život za dunavsku kečigu program je ponovnog naseljavanja kečige. Deseci tisuća primjeraka te ribe puštaju se u Dunav svake godine. Tu važnu ulogu ima i WWF.

Hrvatska nije uključena u projekt LIFE jer na ovim prostorima još uvijek nisu definirana staništa, ali iz WWF-a upozoravaju kako je za očuvanje vrste nužno zaustaviti izgradnju brana te svesti konvencionalne mjere održavanja vodotoka na najmanju moguću mjeru.

U europskim projektima, koji svoju uspješnost pokazuju suradnjom između država članica, obučavaju se policijski službenici koji nadziru kaznena djela povezana s jesetrama, zapošljavaju se ''promatrači jesetri'' u Rumunjskoj kao potpora agencijama za provedbu zakona.

Dvadeset ribara sudjeluje u demonstriranju istraživanja jesetri i akcija očuvanja u Bugarskoj, a istražuje se i tržište mesa i kavijara domaćih jesetri te najmanje 200 organizacija u lancu opskrbe ribom.

Također, jedna je od globalnih inicijativa i poticaj ljudima da kavijar ili meso divljih jesetri kupuju isključuju iz uzgajališta kako bi se smanjio ilegalni pritisak na tu vrstu.

Jedna od većih ugroza za jesetre jest izgradnja hidroelektrane Đerdap 1 na Dunavu nakon koje je izumrlo više od 30 vrsta riba. Između ostalog onemogućena je migracija jesetri uzvodno od Đerdapa te se znatno smanjio njihov broj. Upravo zbog toga razloga WWF globalno aktivno djeluje kako bi se očuvale jesetre.

Kada neka životinjska vrsta postane ugrožena, posljedice osjećaju i ljudi. Ugroza jesetri nepovoljno će utjecati na cijeli prehrambeni lanac i dovest će do neočekivanih posljedica za druge vrste.

Iako u svakoj zemlji Dunavskog sliva dobrotvorne organizacije i nevladine udruge već rade na očuvanju ove vrste, uloga EU-a u ovom je slučaju sposobnost da olakša prekogranične suradnje ključnih država u regiji i na najučinkovitiji način pokuša zaštititi jednu od najstarijih obitelji riba na zemlji.